- Kina i Rusija potpisale su memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira-2.
- Međutim, ključna pitanja poput određivanja cijene i finansiranja još uvijek nisu riješena, a pregovori između Gazproma i Kine su u toku.
- Cilj gasovoda je da godišnje isporučuje 50 milijardi kubnih metara gasa iz Sibira u Kinu preko Mongolije.
Kina i Rusija potpisale su 2. septembra sporazum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira-2, što predstavlja ključni korak naprijed za jedan od najskupljih gasnih projekata na svijetu.
Ruski energetski gigant Gazprom, koji ima monopol na izvoz gasovoda, objavio je sporazum dok se predsjednik Vladimir Putin sastajao s kineskim liderom Xi Jinpingom u Pekingu, uoči vojne parade visokog profila. Gazprom je naveo da su dvije strane potpisale pravno obavezujući "memorandum o izgradnji" dugo očekivanog gasovoda.
Iako ova objava pokazuje da projekat ima političku podršku na najvišem nivou, izvršni direktor Gazproma Aleksej Miler rekao je da Kina i Rusija još uvijek nisu postigle dogovor o cijenama gasa i načinu podjele troškova izgradnje, što su godinama bili glavni izazovi u pregovorima.
"Razgovori će se sada fokusirati na finansiranje izgradnje gasovoda i komercijalne uslove isporuke", rekao je Miler u Pekingu. Obećao je da će "posebno dostaviti komercijalne detalje".
Iako dokument trenutno pokriva samo opšte uslove, sporazum o realizaciji projekta kapaciteta 50 milijardi kubnih metara godišnje imat će značajan uticaj na globalno tržište gasa, ali i na daljnje produbljivanje odnosa između Pekinga i Moskve.
Novi gasovod bi trebao dopremati gas iz ogromnih rezervi na poluostrvu Jamal u zapadnom Sibiru do Kine, najvećeg svjetskog potrošača energije i jednog od vodećih kupaca gasa, preko teritorije Mongolije.
Iako komercijalni detalji gasovoda Snaga Sibira-2 još nisu dogovoreni, Rusija se i dalje mora suočiti s nekoliko ključnih pitanja koja utiču na budućnost ovog projekta.
Moskvi je potreban gasovod Snaga Sibira-2 kako bi nadoknadila barem dio tržišta Evropske unije koje je izgubila zbog posljedica rata u Ukrajini. Ruska pregovaračka pozicija prema ekonomski snažnijem susjedu oslabila je tokom rata, a i dalje postoje pitanja o sposobnosti Gazproma da finansira tako složen infrastrukturni projekat.
Aleksej Miler, direktor Gazproma, izjavio je da će cijena gasa biti niža od one koju Gazprom naplaćuje evropskim kupcima, zbog velikih udaljenosti i zahtjevnog terena preko kojeg se gasovod mora izgraditi, ali nije naveo konkretne podatke.
Također nije jasno ko će graditi gasovod.
Nakon sastanka Putina s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i predsjednikom Mongolije Ukhnaagiinom Khurelsukhom u Pekingu, Kremlj je saopštio da je tokom razgovora s kineskom stranom potpisano 22 sporazuma, uključujući i dogovor o strateškoj saradnji između Gazproma i Kineske nacionalne naftne korporacije (CNPC), ali nisu objavljeni dodatni detalji.
"Tvrda povezanost"
Kina se do sada nije konkretno oglasila o memorandumu za novi gasovod, ali kineski državni mediji su prenijeli izjavu predsjednika Xija nakon sastanka s ruskim i mongolskim liderima, u kojoj je rekao da bi "tvrda povezanost" trebala biti ključni pravac, kroz aktivno promoviranje prekogranične infrastrukture i energetskih projekata koji povezuju tri zemlje.
Rusija je već najveći snabdjevač Kine gasom putem gasovoda, te treći najveći isporučilac tečnog prirodnog gasa (LNG), nakon Australije i Katara. Gazprom trenutno isporučuje prirodni gas Kini putem gasovoda Snaga Sibira dugog 3.000 kilometara, koji je pušten u rad 2019. godine u okviru 30-godišnjeg ugovora vrijednog 400 milijardi dolara.
Putin i drugi svjetski lideri trenutno borave u Pekingu kako bi prisustvovali vojnoj paradi 3. septembra, kojom se obilježava 80. godišnjica poraza Japana u Drugom svjetskom ratu.
Parada i okupljanje lidera dolaze u sedmici intenzivne diplomatije za predsjednika Xija, koji je također ugostio više od 20 visokih zvaničnika na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Tianjinu, gdje je nastojao predstaviti Kinu kao alternativnog globalnog lidera u odnosu na Sjedinjene Američke Države.
