Manjak komentara kirgistanskih vlasti dodatno podgrijava međunarodne zabrinutosti zbog navodnih transakcija vrijednih milijarde dolara na platformi za kriptovalute Grinex, registrovanoj u ovoj centralnoazijskoj zemlji.
Grinex, platforma u centru kontroverze, navodno je omogućila transakcije u vrijednosti od devet milijardi dolara između januara i aprila ove godine, prvenstveno korištenjem stabilne kriptovalute vezane za rusku rublju, poznate kao A7A5.
Ova otkrića, koja je prvi objavio The Financial Times krajem juna, izazvala su zabrinutost da bi Grinex mogao igrati ključnu ulogu u ruskim naporima da zaobiđe zapadne sankcije uvedene nakon što je Moskva 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Grinex je osnovan nekoliko sedmica nakon što su američke sankcije uništile rusku platformu Garantex, koja je bila jedina berza koja je upravljala A7A5, kriptovalutom čija vrijednost je stabilizirana vezivanjem za tradicionalne aktive poput valuta, zlata ili nafte – u ovom slučaju za rusku rublju.
Sličnosti u načinu rada Grinexa i Garantexa, zajedno s trenutkom kada je Grinex osnovan, izazvale su sumnje da se radi o nasljedniku Garantexa, koji omogućava Moskvi digitalnu rutu za izbjegavanje međunarodnih sankcija.
Situaciju dodatno komplikuje i umiješanost Ilana Shora, moldavskog oligarha i bjegunca osuđenog za organizaciju finansijske prevare vrijedne milijardu dolara u Moldaviji.
Shor, koji navodno sada živi u Rusiji, sumnjiči se da je povezan s A7A5 i Grinexom putem mreže kompanija koje se prostiru od Moskve do Biškeka.
Međutim, kada su novinari pokušali dobiti odgovore o nadzoru nad Grinexom ili njegovim povezanim firmama, kirgistanske regulacione agencije i ministarstva uglavnom su davala neodređene izjave ili su preusmjeravala pitanja.
Bez komentara
Služba za regulaciju i nadzor finansijskog tržišta (FMRS), koja je odgovorna za provođenje kirgistanskog Zakona o virtuelnim sredstvima iz 2022. godine, potvrdila je za Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa da je kompanija pod nazivom Grinex evidentirana u njenom registru.
Međutim, zvaničnica FMRS-a Chynara Baktybekova izjavila je da je "firma upisana na ruskom jeziku i da možda ne odgovara međunarodnoj kriptoberzi Grinex, koja je trenutno pod međunarodnom istragom".
"Odgovorićemo na upite medija u roku propisanom zakonom. Trenutno nismo spremni za komentar", dodala je Baktybekova.
Na pitanje o statusu licenciranja firme Old Vector, koja stoji iza kriptovalute A7A5, Baktybekova je navela da je firma registrovana, ali da nije potrebna puna licenca, već samo dozvola, s obzirom na to da izdaje tokene, a ne upravlja kriptoberzom.
Što se tiče A7-Kyrgyzstan, garanta A7A5 tokena, Baktybekova je uputila novinare RSE na drugu službu unutar FMRS-a.
Ipak, višestruki pokušaji da se kontaktira ta služba ostali su bez odgovora.
Ministarstvo finansija i Nacionalna banka Kirgistana odbili su da komentarišu slučaj, navodeći da nadzor nad kriptoberzama ne spada u njihov djelokrug rada.
Ministarstvo ekonomije i trgovine nije odgovorilo na više pisanih i telefonskih upita.
U junu, istraga Centra za informacionu otpornost (Center for Information Resilience), nevladine organizacije posvećene razotkrivanju kršenja ljudskih prava i prijetnji demokratiji putem otvorenih izvora, zaključila je da je strategija A7 usmjerena na "prebacivanje novca preko granica" i da "vjerovatno predstavlja ozbiljan izazov za postojeće režime sankcija."
'Idealno okruženje za nezakonite aktivnosti'
Obrazac birokratskog ćutanja frustrirao je novinare, finansijske analitičare i antikorupcijske aktiviste koji pokušavaju razjasniti kako su ovako velike transakcije mogle da se odvijaju unutar mladog kriptosektora Kirgistana.
"Ovaj nedostatak transparentnosti stvara idealno okruženje za nezakonite finansijske aktivnosti", upozorila je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za finansijsko pravo na Američkom univerzitetu u Centralnoj Aziji u Biškeku.
"Kirgistan rizikuje da postane poželjna jurisdikcija za entitete koji pokušavaju izbjeći međunarodnu kontrolu", dodala je.
Slične zabrinutosti iznio je i Temirlan Moldokulov, politički analitičar iz Biškeka.
"Ako naši regulatori ne mogu reći ko prebacuje milijarde kroz naš sistem, kako da uvjerimo strane partnere da ne pomažemo u zaobilaženju sankcija?", naveo je.
Kontroverza u vezi sa Grinexom dolazi nakon višesedmičnih spekulacija o navodnoj umiješanosti Ilana Shora u Capital Bank, jednu od komercijalnih banaka u Kirgistanu.
Reagujući na te tvrdnje, predsjednik Sadyr Japarov je javno negirao bilo kakav strani uticaj u toj banci.
"Capital Bank je pod kontrolom države. Ne vjerujte takvim glasinama", rekao je Žaparov u televizijskom intervjuu u junu. "Dobit banke ide direktno u državni budžet."
Iako su predsjednikove izjave bile usmjerene konkretno na Capital Bank, one nisu uspjele da umire širu zabrinutost zbog ranjivosti finansijskog sistema Kirgistana.
Zadnja vrata za zaobilaženje sankcija?
Kirgistan je jedna od rijetkih zemalja u Centralnoj Aziji koja je uspostavila pravni okvir za digitalnu imovinu.
Zakon iz 2022. godine uveo je režim licenciranja za kriptoberze i izdavače tokena, što je u to vrijeme pozdravljeno kao progresivan potez.
Međutim, kritičari tvrde da zakon nema stvarnu snagu.
"Zakon izgleda dobro na papiru, ali je provođenje slabo, a registri su netransparentni", rekao je Nurlan Aitkulov, ekonomista iz Biškeka.
Analitičari upozoravaju da ovaj regulatorni vakuum, u kombinaciji s blizinom Kirgistana Rusiji i njegovom zavisnošću od doznaka kirgistanskih radnika u Rusiji, može privući zlonamjerne aktere koji bi zemlju iskoristili kao finansijsko središte za zaobilaženje sankcija.
Zapadni diplomati u Centralnoj Aziji privatno izražavaju zabrinutost zbog moguće uloge Kirgistana u podrivanju međunarodnih sankcija.
Jedan visoki zvaničnik Evropske unije u Briselu, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za RSE: "Jurisdikcije poput Kirgistana sve će više dolaziti pod povećalo".
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija pojačala je mjere protiv mreža koje koriste kriptovalute za izbjegavanje sankcija širom svijeta.
'Pitanje nacionalne sigurnosti'
Finansijski sistem Kirgistana nije stranac kontroverzama. Od kolapsa banaka tokom političkih previranja, do ranijih optužbi za pranje novca kroz sektor avionskog goriva, zemlja se već dugo suočava s korupcijom i slabim institucijama.
"Skok kriptovaluta je dodao novi sloj kompleksnosti već krhkom sistemu", rekla je Aizada Abdyldaeva, stručnjakinja za finansijsko pravo.
"Bez jačeg nadzora, mogli bismo svjedočiti ponavljanju prošlih skandala, samo sada u digitalnom obliku", dodala je.
Organizacije civilnog društva pozvale su vladu da objavi kompletan registar pružalaca usluga vezanih za virtuelnu imovinu i da razjasni pravni status Grinexa i njegovih povezanih firmi.
"Ovo nije samo pitanje za regulatore, ovo je pitanje nacionalne sigurnosti", izjavila je Aijan Akmatova, istraživačica iz biškekskog think-tanka Taza Koom.
Dok međunarodni istražitelji sve dublje istražuju Grinex i njegovu mrežu, službena šutnja Kirgistana podstiče spekulacije, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
"Ovo je lakmus papir kirgistanske posvećenosti transparentnom upravljanju i međunarodnoj saradnji", upozorio je Temirlan Moldokulov. "Što duže šutnja traje, to su moguće posljedice ozbiljnije."
Afera Grinex dovela je u pitanje ambicije Kirgistana u finansijsko-tehnološkom sektoru.
Ako zemlja bude percipirana kao žarište za zaobilaženje sankcija, mogla bi se suočiti s međunarodnim pritiskom, ugrožavajući svoju težnju da postane regionalni lider u digitalnim finansijama.
Priča o Grinexu i A7A5 i dalje se razvija, dok novinari i specijalizirane firme za blockchain analitiku nastavljaju da prate tokove novca i mreže koje stoje iza njih.
Za Biškek, raskrsnica je jasna: pooštriti nadzor i obnoviti povjerenje ili rizikovati da postane novo žarište u sivoj zoni finansijskog kriminala.