Država Kosovo je u neproglašenom vanrednom stanju – ovako politikolog Dritero Arifi, profesor na UBT koledžu u Prištini, opisuje institucionalnu situaciju na Kosovu.
Prema njegovim riječima, ova situacija je posljedica neuspjeha poslanika Skupštine Kosova da do 26. jula završe konstituisanje ove institucije.
Tog datuma istekao je rok od 30 dana koji je Ustavni sud odredio poslanicima Skupštine, kojima je, prema odluci istog suda objavljenoj 24. jula, zabranjeno da preduzimaju bilo kakve odluke ili radnje za konstituisanje Skupštine od 27. jula do 8. avgusta.
Politolog Arifi podsjeća da je Kosovo parlamentarna država i, dok je Skupština Kosova institucija koja ratifikuje svaki državni zakon i međunarodni sporazum i nadgleda druge državne institucije, njeno nefunkcionisanje dovodi zemlju u problematičnu situaciju.
"Većina svih relevantnih institucija preko kojih država funkcioniše – posebno parlamentarna republika – uglavnom zavisi od Skupštine. Dakle, bez glasova Skupštine ništa ne funkcioniše... Država Kosovo je u vanrednom stanju, osim što nije proglašeno. To je činjenica", naglasio je Arifi u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Prema Ustavu Kosova, vanredno stanje može proglasiti predsjednik države ako: postoji potreba za vanrednim mjerama zaštite; postoji unutrašnja prijetnja ustavnom poretku ili javnoj sigurnosti; postoji prirodna katastrofa koja pogađa cijelu teritoriju Republike Kosovo ili njen dio.
Radio Slobodna Evropa je kontaktirao Ured predsjednice Kosova, pitajući da li predsjednica Vjosa Osmani smatra da zemlja ulazi u fazu institucionalne nefunkcionalnosti i o rizicima trenutne situacije. Do objavljivanja članka, ova institucija nije odgovorila.
'Bezizlazna' situacija?
Demokratski institut Kosova objašnjava da je Skupština Kosova glavni generator koji pokreće državne aktivnosti, nadgledajući odgovornost izvršne vlasti, nezavisnih agencija i drugih mehanizama, te usvajajući zakone i ratificirajući razne međunarodne sporazume.
Vulner Bugaćku (Vullnet Bugaqku) iz ovog instituta naglašava da je, sve dok Skupština ostane nekonstituisana, država Kosovo praktično u institucionalnoj blokadi i trenutno bez izlaza.
"Kao rezultat nekonstituisanja Skupštine, mnoga pitanja ostaju neriješena. Bez konstituisanja Skupštine, naravno da država ne može djelovati i funkcionisati normalno i u potpunosti, u smislu vršenja odgovornosti i funkcija svakog zvaničnika, ali i svake institucije", naglašava Bugaćku.
Trenutna institucionalna blokada, prema posmatračima političke situacije u zemlji, već suočava zemlju sa nizom posljedica.
Politički sukobi, procjenjuju, već štete imidžu Kosova u svijetu, predstavljajući ga kao zemlju kojoj nedostaje politička stabilnost.
Takođe, bez konstituisane Skupštine, koja bi ratificirala međunarodne sporazume, Kosovo još nije uspjelo dobiti predfinansiranje iz fonda od oko 880 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, kao ni 90 miliona eura od Svjetske banke.
'Država na pauzi'
Trenutno je država Kosovo "na pauzi" i nema signala da se situacija može riješiti, kaže Bugaćku za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, u nedostatku konstituisane Skupštine, aktuelna Vlada na dužnosti Kosova, koja ima ograničena ovlaštenja, trenutno nema kome odgovarati niti podnositi izvještaje.
"Kada nema Skupštine, ne može se formirati nova i legitimna vlada. Posljedično, povećavaju se mogućnosti da aktuelna [Vlada na dužnosti] donosi nezakonite i neustavne odluke, kao i da stvori neku vrstu haotične situacije u smislu implementacije ustavnosti, ali i zakonitosti u zemlji", naglašava Bugaćku.
Politikolog Arifi situaciju vidi kao nepredvidivu.
Prema njegovim riječima, neuspjeh u konstituisanju Skupštine zbog političkih sukoba doveo je zemlju u neshvatljivu pravnu situaciju, u kojoj su, kako kaže, institucije bez legitimnog nadzora.
"Osim predsjednice koja ima legitimitet, čak i vrlo okrnjen, jer predsjednicu bira Skupština... Dakle, apsurd sam po sebi. Jedina institucija kojoj se odgovara je Skupština, a mi nemamo Skupštinu", kaže Arifi.
Posmatrači političkih dešavanja na Kosovu sada čekaju odluku Ustavnog suda, koji bi trebao razjasniti put ka konstituisanju Skupštine nakon 8. avgusta.
Ambasada SAD-a na Kosovu reagovala je na neuspjeh u konstituisanju Skupštine. Lokalnim medijima je saopštila da politički zastoj odgađa napredak u ostvarivanju težnji Kosova i ugrožava integritet kosovskih institucija, te je pozvala političke lidere da rade na postizanju dogovora o konstituisanju zakonodavnog tijela.