- Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija dominirala je na regionalnim i lokalnim izborima uprkos optužbama za široko rasprostranjenu izbornu prevaru.
- Navodi o preuveličanoj izlaznosti i onemogućavanju posmatrača dodatno su pojačali optužbe da Kremlj manipuliše izbornim procesom.
- Opozicioni kandidati i ratni veterani suočili su se s preprekama, što dodatno ukazuje na sve veću kontrolu Kremlja nad političkim životom.
U međuvremenu, smrtonosni rat, za koji većina Rusa želi da se završi, i dalje traje bez naznaka mira. Inflacija je visoka, a ekonomija usporava, zbog čega je direktor najveće državne banke upozorio na rizik od "stagnacije".
Ipak, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, glavni instrument moći predsednika Vladimira Putina širom zemlje, izgleda da je odnela pobedu na većini regionalnih i lokalnih izbora održanih od 12. do 14. septembra, zadržavajući i dodatno učvršćujući svoju kontrolu.
Izbori za 19 regionalnih guvernera, 11 regionalnih skupština i brojne lokalne funkcije bili su obilježeni optužbama za prevaru.
Protivkandidat iz redova komunista, koji se suprotstavio uticajnom guverneru iz Jedinstvene Rusije izjavio je da se izbori "prosto crtaju", što znači da vlasti izmišljaju rezultate.
"Pozivam vas da... zaustavite falsifikatore izbornog procesa", rekao je Aleksandar Safronov, komunistički kandidat u Krasnodarskom regionu, u video-poruci upućenoj šefu Putinove unutrašnje politike i predsednici Centralne izborne komisije.
Tvrdio je da su podaci o izlaznosti bili preuveličani – što je uobičajen način za uvećavanje rezultata u korist vladajuće stranke – i rekao da su posmatračima, pa čak i izbornim zvaničnicima, bile uskraćene informacije o biračkim spiskovima, čime im je onemogućeno da provjere eventualne falsifikate.
Tu nema iznenađenja – ni u optužbama za prevaru, ni u zvaničnim rezultatima, koji su donijeli pobjedu svim aktuelnim regionalnim guvernerima. Svi osim jednog su članovi ili su nominovani od strane Jedinstvene Rusije, koja nije imala kandidata u jednoj od tih trka.
U međuvremenu, u gradovima poput Tomska i Novosibirska, Jedinstvena Rusija je iskoristila izbore da poništi uspjehe koje su protivnici ostvarili na prethodnim glasanjima zahvaljujući inicijativi "pametnog glasanja" pokojnog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog. Na lokalnim izborima, gubici vladajuće stranke bili su rijetki.
Kremlj već četvrt vijeka, otkako je Putin došao na vlast, sve više pojačava kontrolu nad politikom i izborima, koristeći poluge uticaja da manipuliše izbornim procesom prije, tokom i nakon glasanja, kažu analitičari – od toga ko smije da se kandiduje, pa sve do brojanja glasova.
Optužbe za masovne izborne prevare prate ruske izbore najmanje od 2011. godine, kada su izbile mirne demonstracije zbog dokaza o kršenju izbornog procesa i nezadovoljstva Putinovim planom da se naredne godine vrati na predsjedničku funkciju.
Nagrađivani ruski analitičar podataka izjavio je da je Putin možda dobio 10 miliona lažnih glasova na izborima 2018. godine – dok procjene medijskih kuća za predsjedničke izbore 2024. navode broj između 20 i 32 miliona.
Sada, dok je Putin u svom petom mandatu, a gušenje neslaganja se nastavlja u jeku rata u Ukrajini, analitičari kažu da Kremlj nastavlja da usavršava metode izborne manipulacije.
"Regionalna politika je u poslednjih nekoliko godina gotovo u potpunosti prešla pod kontrolu federalne vlasti", napisao je Andraš Tot-Cifra, saradnik američkog Instituta za istraživanje spoljne politike i stručnjak za ruske regione, na mreži BlueSky.
Većina pravih opozicionih grupa i pojedinaca odavno je izbačena iz procesa – ili još gore: Navaljni je bio spriječen da se kandiduje protiv Putina na predsjedničkim izborima 2018, preživio je trovanje nervnim agensom za koje je optužio Putina 2020, i preminuo u zatvoru u februaru 2024. godine, dok je njegova supruga za smrt okrivila Putina. Kremlj negira bilo kakvu umiješanost.
Stranke koje imaju predstavnike u nacionalnom parlamentu i regionalnim skupštinama – uglavnom Komunistička partija, pogrešno nazvana Liberalno-demokratska partija Rusije, i Pravedna Rusija – Za istinu – smatraju se pogodnim protivnicima Jedinstvenoj Rusiji, tzv. "sistemskom opozicijom" koja se povinuje volji Kremlja kada je to najvažnije.
Ipak, Putinova vlast preduzima korake kako bi osigurala da regionalni i lokalni izbori drže te stranke pod kontrolom.
U Lenjingradskoj i Komijskoj oblasti, Kremlj je spriječio komunističke kandidate da se kandiduju za guvernera "koristeći dominaciju Jedinstvene Rusije u opštinskim savjetima kako bi im uskratio potreban broj potpisa podrške", napisao je Tot-Cifra u blogu pred izbore.
U Kamčatki, dodao je, stranka Pravedna Rusija – Za istinu bila je "primorana da povuče podršku jednom od svojih popularnijih kandidata", bivšoj televizijskoj voditeljki Aleksandri Novikovoj, "koja je trebalo da se kandiduje protiv nepopularnog guvernera".
Preliminarni rezultati koje su vlasti objavile 15. septembra pokazuju da je aktuelni guverner i član Jedinstvene Rusije, Vladimir Solodov, pobijedio sa oko 63 odsto glasova na Kamčatki, koja je u julu bila pogođena zemljotresom i cunamijem.
Nekoliko drugih aktuelnih guvernera iz Jedinstvene Rusije ostvarilo je još bolje rezultate, osvojivši preko 70 ili čak preko 80 odsto glasova, prema podacima Centralne izborne komisije.
Komunistički protivkandidat Safronov dobio je manje od 9 odsto glasova u Krasnodaru, saopštila je komisija, dok je aktuelni guverner Veniamin Kondratjev, koji je na funkciji već deset godina, osvojio oko 83 odsto.
U Kurskoj oblasti, gdje su se mnogi građani osjećali napušteno od strane države nakon iznenadnog upada ukrajinskih snaga u avgustu 2024. godine, vršilac dužnosti guvernera Aleksandar Hinštajn osvojio je gotovo 87 odsto glasova, saopštila je komisija – rezultat koji je izazvao sumnje s obzirom na prisutno nezadovoljstvo među stanovnicima, iako je Hinštajn postavljen u decembru.
Centralna izborna komisija je takođe saopštila da je kandidat Jedinstvene Rusije pobijedio na onome što je nazvala izborima u Sevastopolju, lučkom gradu u ukrajinskom regionu Krim koji je pod ruskom okupacijom, a za koji Putin bez osnova tvrdi da je dio Rusije.
Kao još jedan znak da Putin i njegova vlada žele da suzbiju svaki potencijalni izazov svojoj vlasti, plan koji je bio široko promovisan, a koji je imao za cilj da ratni veterani iz sukoba u Ukrajini uđu u političke strukture, nije dao rezultate na izborima od 12. do 14. septembra – bilo slučajno ili namjerno, zbog opreza Kremlja da ne osnaži snagu koju bi bilo teško kontrolisati.
"Ono što vidimo su potpuno prazni, fiktivni pokušaji države da napumpa tu priču i promoviše političko učešće ratnih veterana", rekao je Kiril Martynov, glavni urednik medijske kuće Novaya Gazeta Europe sa sjedištem u Letoniji, za Current Time.
"U stvarnosti, samo oko 1,5 odsto kandidata na bilo kom nivou širom Rusije, uključujući brojne opštinske izbore, su učesnici rata."
Martynov je sugerisao da, uprkos kampanji Kremlja koja promoviše ideju da bi veterani mogli postati nova elita, Putin i njegov krug osjećaju nelagodu zbog te ideje.
"Sasvim je jasno da, ako danas u Rusiji postoji neka politička elita, ona vrlo dobro razumije opasnost koju kraj rata predstavlja za stabilnost njihove vlasti", rekao je.
"Očigledno je da shvataju da do milion ljudi koji su prošli kroz rat i koji će se eventualno vratiti u zemlju mogu postati značajna nova snaga u javnom životu. A oni koji su već bogati, poznati ili uspješni unutar Putinovog sistema, vjerovatno neće rado dočekati taj razvoj događaja."
U anketi koju je u avgustu sproveo nezavisni Levada centar, oko 66 odsto ispitanika izjavilo je da je vrijeme da se pređe na mirovne pregovore – što je najviši procenat od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Uz doprinos: Ruski servis RSE-a i Current Time