Zelenski je 24. jula podnio novi prijedlog zakona za koji je rekao da će garantovati nezavisnost Nacionalnog antikorupcionog biroa i Specijalizovanog antikorupcionog tužilaštva.
Samo dan nakon što je potpisao zakon koji je njegova vlada brzo progurala kroz parlament, Zelenski je obećao da će podnijeti novi nacrt zakona, rekavši da negodovanje javnosti nije ostalo bez odjeka.
Predsjednik SAD-a Donald Trump ove sedmice je uputio jasno upozorenje Kremlju, najavljujući planove za isporuke oružja Kijevu preko Evrope i poručujući da će Sjedinjene Države uvesti "vrlo stroge carine" Rusiji ako ne postigne dogovor o ratu u Ukrajini u roku od 50 dana.
Smrtonosne borbe između Izraela i Irana vjerovatno neće približiti Moskvu okončanju invazije na Ukrajinu, i postoji nekoliko načina na koje bi to moglo ići Rusiji na ruku. Ali možda neće dramatično pomjeriti situaciju u ratu koji će, čini se, trajati narednih mjeseci ili čak i duže.
Intenzivni diplomatski napori oko ruskog rata protiv Ukrajine, usredsređeni na prve direktne mirovne pregovore između Kijeva i Moskve u posljednje tri godine i dugog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, završeni su bez pozitivnog preokreta.
U vrtlogu diplomatskih dešavanja ove sedmice oko rata koji vodi Kremlj protiv Ukrajine, činilo se neko vrijeme da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nadmudrio svog protivnika.
Kako se bliži 15. maj, detalji su oskudni. Evo pregleda nekih ključnih pitanja: ko će učestvovati, šta bi moglo biti postignuto, ko će biti kriv ako ne bude rezultata, i neki mogući odgovori.
Posle odvojenih razgovora s ukrajinskim i ruskim pregovaračima tokom tri dana u Saudijskoj Arabiji, SAD su objavile sporazume s Kijevom i Moskvom o zaustavljanju napada u Crnom moru i sprovođenju obustave udara na energetske objekte, ali ostaje mnogo pitanja. Evo nekoliko ključnih zaključaka.
U nedeljama otkako je predsednik SAD Donald Tramp stupio na dužnost došlo je do niza promena koje su proizašle iz njegovog zaveta da će okončati rat u Ukrajini. Protekla nedelja je bila posebno frenetična, posebno kada su u pitanju veze SAD sa Kijevom. Pregled stvari na koje treba obratiti pažnju.
Ključni minerali i retki zemni elementi su u središtu napora da se okonča rat u Ukrajini, glavnom fokusu razgovora SAD s Kijevom i predmet intenzivne diplomatije koja takođe uključuje Moskvu, Evropsku uniju i druge, dok ruska invazija ulazi u četvrtu godinu.
Godinu dana nakon sumnjive smrti istaknutog protivnika Kremlja Alekseja Navaljnog u arktičkom zatvoru, njegovi saradnici se muče da ostanu relevantni usred ruskog rata protiv Ukrajine i represiji vlade predsjednika Vladimira Putina nad disidentima koju su bili prisiljeni da odu iz zemlje.
Mogućnost pregovora SAD i Rusije o ratu u Ukrajini izaziva zabrinutost u Kijevu i Evropskoj da bi oni mogli biti po strani, dajući prednost Moskvi dok američki predsednik Donald Tramp pokreće napore da okonča borbe.
Eksplozija u luksuznom stambenom kompleksu u Moskvi usmrtila je Armena Sarkisiana, vođu plaćeničke jedinice koja se bori na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine. Dok istraga traje, spekulira se da je riječ o mafijaškom obračunu ili ciljanom atentatu povezanom s ukrajinskim obavještajnim operacijama.
Trumpove prethodne pohvale Putinu, kritika američke pomoći Ukrajini i očita žudnja za brzim okončanjem sukoba izazvali su zabrinutost među pristašama Ukrajine da bi mogao žrtvovati interese Kijeva u ime dogovora, na kraju jačajući Rusiju.
Dugotrajan mirovni sporazum i dalje djeluje nedostižno. No, pritisak za prekid vatre gotovo je izvjestan, s obzirom na obećanja novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će brzo okončati rat. Kakve su šanse da oružje utihne 2025. – i šta bi to značilo za Ukrajinu?
Stručnjaci kažu da dokazi ukazuju na to da je avion Azerbejdžan erlajns možda pogođen projektilom zemlja-vazduh iznad ruskog regiona Čečenije pre nego što se srušio blizu Aktaua u Kazahstanu, kada je poginulo 38 od 67 putnika i članova posade.
U maratonskoj sesiji pitanja i odgovora, Putin je pred publikom u Kijevu, Vašingtonu i na Zapadu izneo mogućnost ruskih ustupaka Ukrajini. Međutim, on je izneo brojna upozorenja oko ideje kompromisa, sugerišući da je cilj Moskve i dalje da potčini Ukrajinu i dobije velike bezbednosne garancije.
Kada je Rusija uspešno intervenisala pomažući u Siriji predsednika Bašara al-Asada, Kremlj je isticao svoju ulogu. Sada, kada je Asad svrgnut i kada je položaj Rusije doveden u pitanje, Moskva je relativno tiha, uz distanciranje od dugogodišnjeg autokrate i njegovog pada.
Ruska upotreba, kako je predsjednik Vladimir Putin rekao, nove rakete srednjeg dometa protiv Ukrajine, bila je u cijelosti usmjerena na slanje poruka – "politički napad, a ne vojni", kako je to jedan analitičar opisao. Evo što je Putin vjerojatno nastojao postići.
Učitajte više sadržaja...
