Pet mjeseci nakon što je tadašnji ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić završio u pritvoru, osumnjičen za korupciju, imenovanje njegovog nasljednika blokirano je političkim kalkulacijama, iako je rok istekao u februaru.
Ministar sigurnosti BiH nadležan je za koordinaciju tri državne policijske agencije i upravljanje odgovorima na terorizam, prirodne katastrofe i krizne situacije.
Zbog upražnjene fotelje paralizirani su rad državne vlade i parlamenta u trenutku kada Evropska unija i njene policijske agencije Europol i Frontex traže konkretnu suradnju.
Iako formalno postoji državna vlast u BiH, njeno funkcioniranje otežano je do te mjere da, naprimjer, nije usvojen državni budžet za tekuću 2025. godinu.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je predložio Gorana Selaka, lidera male Socijalističke partije Srpske, za novog ministra sigurnosti, što je početkom marta prihvatila i predsjedavajuća Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
No, opozicija i SNSD-ovi, bivši partneri iz sarajevske "Trojke", odbacili su taj prijedlog i predlažu Nebojšu Vukanovića, lidera opozicijske Liste za pravdu i red, da bi ubrzo i Selak odustao od kandidature.
Trenutno je ministarstvo sigurnosti u rukama HDZ-ovog zamjenika ministra Ivice Bošnjaka, do imenovanja novog ministra.
Zašto je važna ova pozicija?
Za usvajanje odluke na Vijeću ministara BiH potreban je glas najmanje jednog ministra iz reda svakog od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Imenovanje Vukanovića moglo bi omogućiti "Trojci", HDZ-u BiH i opoziciji iz Republike Srpske (RS) zaobilaženje dva SNSD-ova ministra, Staše Košarca, koji je ministar trgovine, i Srđana Amidžića, državnog ministra financija.
Košarac bi mogao biti smijenjen i s pozicije zamjenika predsjedavajuće, čiji glas je potreban za kreiranje dnevnog reda sjednice državne vlade.
Šta se desilo s Nešićem i kako je paralizirana BiH?
Tužiteljstvo BiH sumnjiči bivšeg ministra Nešića za zloupotrebu položaja i primanje stotina hiljada eura mita, u vrijeme dok je bio direktor "Puteva Republike Srpske".
Premda je ubrzo podnio ostavku iz zatvora, odakle je pušten 16. maja, odlaskom lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS) iz državne vlade problem nije riješen, već je produbio političku krizu.
Vladajuća većina u BiH, sastavljena od HDZ-a BiH, SNSD-a i sarajevske "Trojke", formirana je nakon izbora u oktobru 2022. godine, a raspala se krajem januara 2025. godine.
"Trojka" koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda i Naša stranka raskinula je partnerstvo sa SNSD-om zbog antiustavnih poteza te stranke i njenih partnera u RS-u.
SNSD je krenuo u donošenje više neustavnih entitetskih zakona, nakon nepravosnažne presude proruskom predsjedniku tog entiteta i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.
Dodik i vrh RS-a se zbog neustavnih aktivnosti našao pod lokalnim i međunarodnim sankcijama, kao i na sudskoj potjernici.
Ko može imenovati i potvrditi novog ministra?
Zakonski rok za imenovanje novog ministra sigurnosti istekao je sredinom februara, ali zakon ne predviđa sankcije za kašnjenje.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i Pravda, izjavio je na konferenciji za medije 12. maja, da će od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta tražiti da iskoristi Bonnske ovlasti i nametne izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH.
Izmjene bi, po Konakoviću, omogućile da, ako predsjedavajuća odbije kandidata za ministra, i druga institucija ima pravo da predloži kandidata.
Ako se pita, opoziciju iz RS-a i dio bivše koalicije iz Federacije BiH predvođen "Trojkom", novi ministar sigurnosti BiH bio bi Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red koja je opozicijska stranka u RS-u.
Međutim, Ustav BiH jasno određuje da "predsjedavajuća imenuje ministre", uz potvrdu Zastupničkog doma. Bez HDZ-a BiH nema većine za njegovo imenovanje u Zastupničkom domu.
Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i dugogodišnji Dodikov partner u državnoj vlasti, prvo je osudio poteze SNSD-a i vlasti u RS-u kao prelazak "crvene linije".
Potom je održao sastanak s opozicijom iz ovog entiteta - Srpskom demokratskom strankom, Partijom demokratskog progresa i Listom za pravdu i red, da bi na kraju odbacio mogućnost dogovora s njima.
Predsjedavajuća Krišto je 13. maja, na sastanku za zastupnicima u Europskom parlamentu, članovima Odbora za vanjske poslove (AFET), kazala da je za imenovanje Vukanovića za novog ministra "potreban novi politički i programski sporazum".
Do tad će, kazala je, ona i Vijeće ministara BiH raditi prema koalicijskom dogovoru koji su potpisali "Trojka", HDZ BiH i SNSD.
Kako SNSD može sve blokirati?
Zastupnički dom Parlamenta BiH već je izglasao smjene SNSD-ovih ministara Košarca i Amidžića 25. februara i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra komunikacija i prometa Ognjena Janjića, te zamjenice ministrice civilnih poslova Marijane Mojić 4. aprila.
Za konačnu odluku potrebna je potvrda drugog, Doma naroda koji broji po pet delegata u tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Da bi se sjednica održala mora se odazvati najmanje devet delegata, po troje iz svakog kluba, a da bi se usvojila bilo koja odluka, moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.
SNSD može blokirati rad Doma naroda neodazivanjem svojih delegata ili napuštanjem sjednice prije glasanja.
Više puta su ga u prošlosti koristila sva tri kluba kad se nije mogao postići politički konsenzus, posljednji put 19. maja kad je SNSD spriječio smjenu svojih ministara Košarca i Amidžića i člana rukovodstva ovog doma Nikole Špirića.
Ovaj mehanizam blokade zapisan je u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Vanredni izbori u BiH nisu mogući.
Zastupnički dom bira se svake četiri godine direktno na općim izborima, a Dom naroda bira se nakon toga indirektno u entitetskim parlamentima, nakon što se oni konstituiraju.
Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji potom predlaže ministre. Imenovanja potvrđuje samo Zastupnički dom, dok smjene ministara zahtijevaju potvrdu oba doma.
Predsjedništvo BiH i parlamentarci mogu zatražiti ostavku Vijeća ministara, koja, također, mora biti izglasana u oba doma.
Ako predsjedavajući Vijeća ministara BiH podnese ostavku, smjenjuje se cijela državna vlada.
Od završetka rata prije 30 godina nijedan državni premijer nije podnio ostavku.
