U ruskim napadima dronovima na dva distrikta ukrajinskog grada Harkiva tri osobe su poginule, a više desetina je ranjeno u srijedu ujutro, dok se evropski lideri okupljaju u južnom lučkom gradu Odesi na samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa.
Gradonačelnik Harkiva Igor Terehov izjavio je da je bilo 17 udara dronovima, uključujući direktne pogotke na višespratnice, privatne kuće, igrališta, preduzeća i javni prevoz.
Intenzivni napadi izazvali su požare u 15 stambenih jedinica u petospratnoj zgradi u okrugu Slobidski, dok je nekoliko kuća pogođeno u okrugu Osnovjanski, dodao je Terehov.
"Gore stanovi, krovovi su uništeni, automobili su izgorjeli, prozori su razbijeni", rekao je on, dodajući da se ljudi možda nalaze zarobljeni pod ruševinama.
"Držimo se. Pomažemo jedni drugima. I sigurno ćemo preživjeti," rekao je Terehov. "Harkiv je Ukrajina. I ne može biti slomljen."
Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov rekao je na Telegramu da je devet ranjenih, uključujući djevojčicu od dvije godine i dječaka od 15 godina, hospitalizovano.
Rusija je pojačala bombardovanja Ukrajine uprkos pregovorima o okončanju nasilja, koji za sada nisu donijeli rezultate, dok Moskva i dalje odbacuje pozive na bezuslovni prekid vatre.
Napad je uslijedio nakon drugih velikih napada na Harkiv i druge ukrajinske gradove u posljednjih sedam dana, u okviru pojačanog bombardovanja za koje je Moskva rekla da je odmazda za napade dronom u kojima je uništeno desetine ruskih bombardera dugog dometa.
Uprkos napadima, Odesa, koja je ranije ove sedmice pogođena smrtonosnim vazdušnim napadima, ugostit će visoke političare i lidere iz 12 evropskih zemalja u okviru samita Jugoistočne Evrope.
Među gostima samita, koji će se baviti bezbjednosnim problemima u regiji, su, između ostalih, lideri iz Rumunije, Moldavije, Grčke, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Srbije.
Prisustvo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je na vlasti 12 godina, obilježit će njegovu prvu posjetu Ukrajini otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Beograd, koji se smatra saveznikom Moskve, odbio je pridružiti se međunarodnim sankcijama protiv Rusije. Ali je s evropskim težnjama, osudio rat u Ukrajini i podržava teritorijalni integritet Ukrajine.
U međuvremenu, američki sekretar za odbranu Pete Hegseth u Washingtonu je izjavio da će budžet SAD-a za 2026. godinu smanjiti vojnu pomoć Ukrajini.
"Ova administracija ima vrlo drugačiji stav o tom sukobu", rekao je Hegseth pred kongresnim odborom u utorak. "Vjerujemo da je pregovaračko mirno rješenje u najboljem interesu obje strane i interesa naše nacije."
Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Heorhij Tihij rekao je ranije da vojna pomoć iz SAD-a i dalje pristiže te da ukrajinske diplomate rade na tome da se ona nastavi.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je 4. juna da Trumpova administracija još nije donijela odluke o budućoj pomoći Ukrajini jer je trenutno "fokusirana na očuvanje sposobnosti predsjednika Trumpa da okonča neprijateljstva".
Većina pitanja za Hegsetha od strane članova odbora odnosila se na raspoređivanje oko 700 marinaca u Los Angeles kako bi pomogli više od 4.100 pripadnika Nacionalne garde u zaštiti saveznih zgrada i osoblja usred protesta protiv akcija provođenja imigracione politike.
Hegseth je nagovijestio da će kontroverzna upotreba američkih vojnih trupa unutar Sjedinjenih Država biti proširena.
"Mislim da ulazimo u novu fazu, posebno pod predsjednikom Trumpom s njegovim fokusom na domovinu, gdje Nacionalna garda i rezerve postaju ključna komponenta naše sigurnosti", rekao je.
