U jednoj od svojih najratobornijih i najprovokativnijih izjava dok besni ruski rat protiv Ukrajine, predsednik Vladimir Putin je krajem prošlog meseca rekao da "gde kroči noga ruskog vojnika – to je naše".
Međutim, pretenzije Moskve idu mnogo dalje od teritorije koju njeni vojnici zapravo kontrolišu u Ukrajini posle više od 40 meseci od početka opšte invazije. U septembru 2022. godine, Putin je neosnovano izjavio da četiri delimično okupirana regiona Ukrajine – Herson, Zaporižje, Donjeck i Lugansk – pripadaju Rusiji.
U svakom slučaju, Putinova izjava sugeriše da bi mogao da pokuša da zauzme još teritorije u Ukrajini, gde su ruski vojnici i okupacione vlasti optuženi da pokušavaju da unište ukrajinski kulturni identitet i suočavaju se s optužbama za mučenje, zlostavljanje, otmice i druge zločine.
Istovremeno, Moskva javno obećava da će poboljšati život stanovnika regiona koje kontroliše. Na sastanku vlade 30. juna, Putin je rekao da životni standard u delovima Ukrajine pod ruskom okupacijom treba da dostigne prosečan nivo u Rusiji do 2030. godine.
Nema šanse, kažu ukrajinski aktivisti i zvaničnici iz tih regiona.
Putinov cilj možda jeste skroman, ali prosto nije realan, tvrde oni, navodeći velike prepreke koje je postavila sama zemlja koja je izvršila invaziju. I ukazuju na iskustvo Krima, gde životni standard i dalje zaostaje više od 11 godina pošto je Rusija preuzela kontrolu nad ukrajinskim crnomorskim poluostrvom razaranja koje je nanela u kopnenom delu Ukrajine.
Na sastanku prošlog meseca, Putin je govorio o potrebi za obnovom ili renoviranjem škola, stadiona, bolnica, kulturnih centara, puteva, stambenih objekata i još mnogo toga, i rekao da se "ritmičan, sistematski rad" odvija na oko 300 projekata u okviru razvojnog programa.
Malo šta ukazuje na to na terenu u delu Hersonske oblasti pod ruskom okupacijom, prema rečima Serhija Ribalka, poslanika u regionalnom parlamentu u gradu Hersonu, koji su ruske snage zauzele na početku invazije, ali ga je Ukrajina oslobodila.
Rusija drži većinu teritorije na levoj obali reke Dnjepar, koja deli region, dok Ukrajina drži desnu obalu.
"Nema restauracije, nema izgradnje škola niti bilo čega drugog", rekao je Ribalko za RSE.
On je rekao da izgledi da ruski okupatori uspešno pokrenu razvoj ne obećavaju, iz nekoliko razloga, među kojima je i uništavanje velike brane Kahovka na Dnjepru eksplozijom 2023. godine, za šta Ukrajina krivi Rusiju.
Herson je poljoprivredni region, a poljoprivreda je trenutno u "potpunom padu", rekao je Ribalko, dodajući da su uništenje brane i nedostatak navodnjavanja ozbiljno otežavali stočarstvo i povrtarstvo. "Nema navodnjavanja – to znači da se ovaj region veoma brzo pretvara u pustinju."
Mnogi poljoprivrednici koji zakupljuju zemlju u delu regiona pod ruskom okupacijom nisu mogli da plate zakupnine za 2024. godinu i možda neće moći ni ove godine, dodao je: "Dakle, niko neće raditi, neće se plaćati porezi i neće biti razvoja te teritorije."
Još jedna prepreka ekonomskom oživljavanju u regionu je tendencija ruske vlade da favorizuje državne kompanije i hijerarhijski vođene ekonomske aktivnosti u odnosu na negovanje malih i srednjih preduzeća koja su ranije bila glavni oslonci Hersonske oblasti, rekao je Ribalko.
"Putin se plaši razvoja srednje klase – plaši se ljudi koji mogu sami da razmišljaju", rekao je on.
Dotle, Ukrajinci – posebno mlađi – nastavljaju da odlaze s ruske okupirane teritorije na levoj obali i "niko ne dolazi iz Rusije da ih zameni, svi se plaše", dodao je Ribalko.
"Nijedna normalna osoba neće doći u područje gde se u suštini odvijaju vojne akcije", rekao je on, i gde – iako je malo verovatno da će se to dogoditi uskoro – Ukrajina može na kraju povratiti kontrolu.
Zaporižje
Zaporižje, koje se nalazi između Hersona i Donbasa, još je jedan region koji je delimično pod ruskom okupacijom, ali Ukrajina i dalje drži njegov glavni grad. Južni delovi regiona, na obali Azovskog mora, ključni su za "kopneni koridor" pod kontrolom snaga Moskve koji povezuje Rusiju s Krimom, koji je s ruskom teritorijom povezan samo mostom koji je Ukrajina nekoliko puta napadala.
Na sastanku 30. juna, Putin je ponovio svoju tvrdnju da je Azovsko more sada "unutrašnje rusko more" pošto Rusija trenutno kontroliše celu teritoriju koja ga okružuje i rekao je da je obnovljeno 5.400 kilometara puteva koji formiraju prsten oko njega.
Andrij Orlov, direktor Centra za strateški razvoj teritorije, koji je ranije imao sedište u Melitopolju, gradu pod ruskom okupacijom u Zaporiškoj oblasti, rekao je da su brojke možda preuveličane i da je većina poboljšanja puteva urađena u samoj Rusiji ili na Krimu, a ne u nedavno okupiranim područjima.
Orlov je rekao da su Putinove izjave imale za cilj da uvere stanovnike da će Rusija "stvoriti dobar život" za njih, ali da zvanični izveštaji okupacionih vlasti "jasno pokazuju da postoje veoma veliki problemi" – raširena korupcija i "očigledan deficit osoblja".
Kao i drugi Ukrajinci sa kojima je RSE razgovarao za ovu priču, on se trenutno nalazi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine. Nekoliko tvrdnji ruskih i ukrajinskih zvaničnika nije moglo biti nezavisno potvrđeno zbog nedostatka pristupa teritorijama koje je okupirala Rusija.
Mariupolj
Korupcija i nedostatak osoblja su takođe problemi u Mariupolju, luci Azovskog mora u Donjeckoj oblasti koji je Rusija zauzela u maju 2022. posle duge i smrtonosne opsade koja je ostavila veliki deo grada u ruševinama.
Medicinski dijagnostički centar je opremljen modernom opremom, "ali nema dovoljno lekara – nema nikoga da postavlja dijagnoze", rekao je za RSE Petro Andrjuščenko, bivši savetnik gradonačelnika Marijupolja, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije.
Renoviranje javnog bazena u Marijupolju je usporeno zbog "krađe sve opreme" koja je opstala netaknuta kada je "ultramoderni" objekat oštećen tokom opsade, rekao je Andrjuščenko.
Stanovanje je veliki problem u Marijupolju, gradu s oko 425.000 stanovnika pre početka invazije u februaru 2022. godine, a mnogi žive u stambenim zgradama koje su oštećene ili uništene tokom opsade.
"Ukupno je bilo 2.500 (stambenih) zgrada, 500 je srušeno, ono što je ostalo su ruševine – skoro svima stambenim objektima je potrebna popravka, a ljudi i dalje žive tamo", rekao je Andrjuščenko. "A postoje i kuće u kojima ljudi ne žive. Rekonstrukcija ovih zgrada je zamrznuta."
Životni standard
Ukrajinci ukazuju na Krim kao pokazatelj da li će Moskva moći da ojača ekonomiju i poveća životni standard u kopnenim delovima Ukrajine koje kontroliše – pod pretpostavkom da ih Kijev ne vrati ratom ili diplomatijom u narednim godinama.
Rusija je "izdvojila mnogo novca za Krim... Okupacione vlasti su rekle da će se Krim snaći bez subvencija (iz Moskve) posle pet godina, a zatim su rekle sedam godina", rekla je za RSE Jevgenija Horjunova, politička analitičarka s tog poluostrva. "Ali Krim ostaje subvencionisani region" čija ekonomija "nije postala samodovoljna".
Štaviše, rekla je Horjunova, prosečna plata na Krimu je znatno niža od proseka u Rusiji. "To jest, životni standard se nije poboljšao – nije postao bolji nego što je bio."