Generalna skupština ponovno velikom većinom izolira Rusiju zbog Ukrajine
Gotovo tri četvrtine Generalne skupštine Ujedinjenih nacija zatražilo je pristup pomoći i zaštitu civila u Ukrajini, te su kritikovali Rusiju zbog stvaranja "strašne" humanitarne situacije nakon što je Moskva prije mjesec dana napala Ukrajinu.
Ovo je drugi put da je Generalna skupština koja broji 193 člana u velikoj mjeri izolirala Rusiju zbog onoga što Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" za koju kaže da je cilj uništiti ukrajinsku vojnu infrastrukturu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je ruski "apsurdni rat". Hilajde ljudi je ubijeno u Ukrajini, milioni su postali izbjeglice, a gradovi su uništeni.
Rezolucija, koju su izradili Ukrajina i saveznici, usvojena u četvrtak i dobila je 140 glasova za i pet glasova protiv - Rusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Bjelorusija - dok je 38 zemalja, uključujući Kinu, bilo suzdržano.
Rezolucije Generalne skupštine nisu obvezujuće, ali imaju političku težinu.
Ruski ambasador u UN-u Vassily Nebenzia opisao je rezoluciju usvojenu u četvrtak kao "pseudo humanitarni nacrt" koji ima "jednostrano gledište na situaciju". Ponovno je optužio zapadne zemlje za kampanju "pritiska bez presedana" za dobivanje glasova, tvrdnju koju su Sjedinjene Države odbacile.
Rezolucijom usvojenom u četvrtak traži se zaštita civila, medicinskog osoblja, humanitarnih radnika, novinara, bolnica i druge civilne infrastrukture. Također se zahtijeva prekid opsade gradova,naročito Mariupolja.
Macron kaže da je Rusija sve izoliranija
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u obraćanju nakon NATO samita kako je Rusija sve izoliranija na svjetskoj pozornici.
Rekao je da je od vitalnog značaja izbjeći eskalaciju sukoba i zato je NATO donio odluku da podrži Ukrajinu, a da sama ne vodi rat protiv Rusije.
NATO također preispituje svoje strateško pozicioniranje kao rezultat rata, rekao je Macron.
Dodao je i da su zapadne sile spremne pojačati sankcije Rusije ako bude potrebno.
"Ove sankcije imaju uticaj i opipljive su i moramo ih nastaviti zbog njihovog učinka odvraćanja", rekao je Macron.
Wake Up Europe - sarajevski apel za Ukrajinu
Slike iz Mariupolja, Harkiva, Kijeva probudile su sjećanja na opsadu Sarajeva, ali i na načine kako su stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine pružali otpor i kulturom.
Trideset godina poslije preživljavanja najduže opsade nakon Drugog svjetskog rata, iz Sarajeva šalju poruke podrške Ukrajincima.
Rusija želi plaćanje plina u rubljama. Da li će kupci pristati?
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da će Rusija, najveći svjetski proizvođač prirodnog plina, uskoro zahtijevati od "neprijateljskih" zemalja da plaćaju plin u rubljama, podižući uzbunu zbog mogućeg smanjenja plina u Europi.
Kupci plina traže smjernice o tome kako bi se takva plaćanja mogla izvršiti, s obzirom na to da su Rusija i neke njezine kompanije pod sankcijama zbog invazije Kremlja na Ukrajinu. Mnogi upozoravaju da bi taj potez mogao predstavljati kršenje ugovora.
Šta stoji iza promjene?
Zapadne sankcije zadale su ruskoj ekonomiji težak udarac, iako je Evropska unija, koja se oslanja na rusku naftu i plin, prestala ograničavati uvoz energije.
Trenutno su gotovo svi ruski ugovori o kupnji plina denominirani u eurima ili američkim dolarima.
Plaćanja u rubljama ojačala bi rusku valutu koja je naglo pala od početka invazije 24. februara.
Zašto je to važno?
Evropa dobiva oko 40 posto svog plina iz Rusije i do ove godine dnevno je plaćala od 200 do 800 miliona eura.
Holandske cijene plina, što je evropska referentna vrijednost, porasle su zbog zabrinutosti oko toga hoće li zemlje biti spremne platiti rublje ili da li će čak moći.
Da li je legalno?
Nekoliko kupaca je reklo da će nastaviti plaćati u eurima jer njihovi ugovori ne dopuštaju promjenu valute. Pojedini pravni stručnjaci kažu da je malo vjerojatno da Rusija može jednostrano promijeniti uslove ugovora.
"Ugovori se sklapaju između dvije strane, a obično su u američkim dolarima ili eurima. Dakle, ako jedna strana jednostrano kaže 'ne, platit ćete u ovome' nema ugovora", rekao je Tim Harcourt, glavni ekonomist u Institut za javnu politiku i upravljanje pri Tehnološkom sveučilištu u Sidneju.
Još jedna komplikacija je oprez zapadnih banaka u trgovanju ruskom imovinom.
"Čak i ako je kupac spreman platiti u rubljama, to bi se moglo pokazati prilično izazovnim s obzirom na sankcije uvedene protiv brojnih ruskih banaka", rekla je ING banka.
Ako Rusija inzistira na plaćanju u rubljama, "to bi potencijalno ostavilo druge dijelove ovih ugovora otvorenim za ponovne pregovore, kao što je njihovo trajanje", dodao je ING.
Kakav bi bio mehanizam za plaćanje u rubljama?
Bugarski ministar energetike Alexander Nikolov rekao je da druga strana u Sofiji može upravljati transakcijama u rubljama, "tako da nema rizika za plaćanja prema postojećem ugovoru". Nije dao detalje.
Claudio Galimberti, viši potpredsjednik u Rystadu, rekao je da je moguće da Rusija sklopi nove ugovore koji zahtijevaju plaćanje u rubljama, ali bi tada vlade morale držati rublje u svojim središnjim bankama ili ih kupovati na otvorenom tržištu.
Isplate u rubljama tehnički su moguće jer su sankcije samo djelomične, rekao je jedan izvršni direktor banke sa stručnim znanjem o deviznim tržištima. Zapadni kupac mogao bi platiti eure ili dolare svojoj banci, koja bi ih zauzvrat poslala ruskoj banci i tražila od njih da plate Gazpromu u rubljama, dodao je.
Još uvijek je nejasno može li ruska Centralna banka osigurati dovoljno likvidnosti u rubljama kako bi evropskim klijentima omogućila nabavu valute.
