Ukrajina je 22. novembra obilježila Dan sjećanja na Holodomor, kada je Rusija pokrenula masovni noćni napad usred rastućeg pritiska na Kijev da prihvati mirovni sporazum koji su predložile SAD o okončanju rata.
Četvrte subote u novembru, Ukrajinci odaju počast žrtvama Holodomora, vještački izazvane gladi koju je orkestrirala sovjetska vlada 1930-ih, a koja je dovela do smrti miliona Ukrajinaca.
U objavi na mreži X, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da "svi znamo kako i zašto" se dogodila glad.
"I još jednom se branimo od Rusije - Rusije koja se nije promijenila i još jednom donosi smrt", dodao je.
Zelenski nije spomenuo mirovni plan koji su sastavile SAD, ali je napisao: "Branili smo Ukrajinu, branimo je sada i uvijek ćemo je braniti. Jer ovo je naš jedini dom. I u našem domu Rusija nikada neće biti gospodar."
Rusija je tokom noći napala Ukrajinu sa preko 100 dronova i balističkom raketom, pogodivši ključni granični prelaz sa Rumunijom, dok raste pritisak na Kijev da prihvati mirovni sporazum koji su predložile SAD o okončanju rata.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 89 od 104 jurišna drona lansirana iz više pravaca širom Rusije i okupiranih teritorija, saopštile su ukrajinske oružane snage 22. novembra.
Međutim, 13 dronova pogodilo je 15 lokacija, a jedna balistička raketa Iskander-M pogodila je svoju metu.
Ruski dron oštetio je infrastrukturu na kontrolnom punktu Orlivka na granici Ukrajine i Rumunije, prisiljavajući trajektni kompleks da privremeno obustavi operacije. Dvije osobe su povrijeđene, a 11 kamiona je oštećeno, zajedno sa administrativnim zgradama, izvijestili su zvaničnici.
Napadi se dešavaju u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati mirovni plan od 28 tačaka do 27. novembra, prijeteći da će povući američku podršku ako Kijev odbije prijedlog.
Plan zahtijeva od Ukrajine da se odrekne više od 20 posto svoje teritorije, smanji svoju vojsku sa 880.000 na 600.000 vojnika i odustane od težnji za članstvom u NATO-u.
Obraćajući se naciji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 21. novembra izjavio da se njegova zemlja suočava s "jednim od najtežih trenutaka" u svojoj historiji dok razmatra mirovni plan koji su sastavile SAD.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin je, čini se, pozdravio američki prijedlog, rekavši da bi on mogao biti osnova za konačno mirovno rješenje, što je bila njegova prva javna potvrda da je Moskva primila plan. Putin je upozorio da će ruske snage nastaviti napredovati ako Ukrajina odbije sporazum.
Potpredsjednik SAD-a JD Vance branio je okvir, u objavi na mreži X 22. novembra, navodeći tri zahtjeva: zaustavljanje ubijanja uz očuvanje ukrajinskog suvereniteta, prihvatljivost za obje strane i maksimiziranje šansi da se rat ne ponovo pokrene. Vance je odbacio kritičare rekavši da "žive u zemlji fantazije", tvrdeći da je nerealno vjerovati da će "više novca, više oružja ili više sankcija" donijeti pobjedu.
"Svaka kritika mirovnog okvira na kojem administracija radi ili pogrešno shvaća okvir ili pogrešno predstavlja neku ključnu stvarnost na terenu", napisao je.
U međuvremenu, evropski lideri se bore da odgovore nakon što su bili iznenađeni planom, koji je razvijen bez njihovog doprinosa.
Njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer održali su hitan poziv s predsjednikom Volodimirom Zelenskim 21. novembra, potvrđujući da "svaki sporazum koji utiče na evropske države zahtijeva odobrenje evropskih partnera".
Lideri EU sastat će se na marginama G20 u Johannesburgu, Južna Afrika, 22. novembra kako bi koordinirali svoj odgovor.
