Do sada je Rusija odolijevala pozivima Zapada na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. Takođe, američki predsjednik Donald Trump je odbijao pozive Kijeva i evropskih zemalja da uvede dodatne sankcije Moskvi kao odgovor.
Trump je zaprijetio da će uvesti "razorne" mjere protiv Rusije ako procijeni da je pravo vrijeme za to.
Međutim, više puta je rekao da to vrijeme još nije došlo, izražavajući zabrinutost da bi nove sankcije mogle ugroziti njegov pokušaj da postigne mir time što bi dodatno učvrstile stav ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Samo ako pomislim da sam blizu dogovora", rekao je novinarima u Bijeloj kući 28. maja, kada su ga pitali šta ga sprečava da uvede nove sankcije Moskvi. "Ne želim to pokvariti time. Morate znati kada to iskoristiti."
Ako i kada to vrijeme dođe, kako bi mogle izgledati nove američke mjere?
"Mnogo se govori o mogućim politikama koje bi mogle biti usvojene, ali za sada nije jasno koji bi to konkretan plan bio", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rachel Ziemba, stručnjakinja za sankcije iz Centra za novu američku sigurnost, istraživačkog centra sa sjedištem u Washingtonu.
Još jedan talas sveobuhvatnih sankcija dolazi u nezgodno vrijeme za Moskvu, budući da ruska ekonomija naglo usporava uslijed pada cijena nafte i izrazito visokih kamatnih stopa.
Rusija bi mogla biti na putu ka "tvrdog prizemljenju", upozorila je ranije ovog mjeseca konsultantska kuća Capital Economics iz Londona – termin koji se koristi za ozbiljnu recesiju.
Trump nije iznio detalje o potencijalnim mjerama. Za sada se glavni fokus razgovora o mogućim novim američkim kaznama nalazi na dvostranačkom zakonskom prijedlogu koji su predložili senatori Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta).
Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine bi uveo primarne sankcije ruskim bankama i drugim subjektima koji podržavaju rat Moskve protiv Ukrajine, dok bi sekundarnim sankcijama kažnjavao zemlje, kompanije i pojedince širom svijeta koji posluju s tim subjektima.
Pored toga, zakon bi uveo carine od najmanje 500 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja "svjesno prodaje, isporučuje, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas, naftne proizvode ili petrohemijske proizvode koji potiču iz Ruske Federacije", prema tekstu prijedloga.
Kina, Indija i Turska su među najvećim kupcima ruskog energetskog izvoza.
Flota iz sjene
Senatori su izjavili da je cilj zakona "pozvati Kinu na odgovornost zbog podržavanja Putinove ratne mašinerije kupovinom jeftine ruske nafte od flote iz sjene" – stotina često zastarjelih brodova nejasnog vlasništva koje Moskva koristi kako bi zaobišla sankcije Zapada na svoj najprofitabilniji proizvod.
Izvoz nafte čini oko trećinu prihoda ruskog budžeta.
Primarne i sekundarne sankcije na ruske banke bile bi veliki korak ka slabljenju ruske ekonomije, ističe Ziemba.
Dok primarne sankcije zabranjuju američkim subjektima da posluju s ruskim bankama, sekundarne sankcije bi kažnjavale strane finansijske institucije koje posluju s ruskim bankama, isključujući ih iz sistema američkog dolara i finansijskog sistema. Kineske finansijske institucije su među stranim firmama koje i dalje sarađuju s ruskim bankama.
Ipak, Ziemba ocjenjuje da bi zakon mogao biti ublažen kada stigne u kongresne odbore. Takođe, istakla je da carine na treće zemlje možda nisu pravovremene, imajući u vidu reakcije koje je Trumpova administracija izazvala uvođenjem opštih globalnih carina u aprilu.
Dvostranački zakon možda više ima za cilj pokazati odlučnost SAD-a prema Putinu, smatra Ziemba. Više od 80 od 100 senatora ga je podržalo, što pokazuje ogromnu podršku u Senatu za akciju protiv ruske agresije.
Možda je cilj i uvođenje sankcija u zakon. Neke od sankcija koje bi nametnuo već je uveo Trumpov prethodnik, Joe Biden.
"Dodatni efekat [zakona] možda neće biti veliki na kratak rok, ali bi mogao imati veći značaj kao način da se oteža ukidanje sankcija u budućnosti, bilo od Trumpove administracije ili bilo koje druge", rekla je Ziemba.
Trump se nije izjasnio da li će podržati zakon iz Senata. Kao odgovor na pitanja o inicijativi, sekretarka za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je Trump "jasno rekao da želi dogovoreni mirovni sporazum" i "takođe mudro ostavlja sve opcije otvorenima", prenosi The New York Times, pozivajući se na saopštenje.
Iako Trumpovi kritičari tvrde da on oklijeva s uvođenjem novih finansijskih kazni protiv Rusije jer visoko cijeni svoj odnos s Putinom, Ziemba ističe da postoje i druge zabrinutosti koje nadilaze američko-ruske odnose i rat u Ukrajini.
"U Trumpovoj administraciji postoji uvjerenje da prekomjerno korištenje finansijskih sankcija može naštetiti ulozi dolara u globalnoj trgovini i podstaći zemlje da razviju strukture zaobilaženja koje bi mogle štetiti interesima i sigurnosti SAD-a", navodi ona.
Jedan od ključnih primjera je ograničenje cijene nafte. To ograničenje – uvedeno od SAD-a i EU-a 2022. kako bi se ograničili prihodi Rusije za rat u Ukrajini, a istovremeno stabilizovala globalna energetska tržišta – potkopava "flota iz sjene" koja brodovima prevozi rusku naftu izvan domašaja nadzora zemalja Zapada.
Kako bi kaznila Rusiju zbog opstrukcije mirovnih pregovora, grupa G7 je predložila smanjenje gornje cijene nafte sa 60 na 50 dolara.
Financial Times je ove sedmice objavio da je Trumpova administracija blokirala taj prijedlog. Ta odluka možda odražava Trumpovu sklonost da odloži nove sankcije Rusiji, ali je takođe moguće da američki predsjednik ne podržava ograničenje cijene jer ono ide u korist američkih konkurenata poput Kine i Indije, ističe Ziemba.
Takođe, ona smatra da nema mnogo smisla da G7 smanjuje ograničenje cijene ako njeni članovi ne prošire sankcije na "flotu iz sjene".
'Pusta želja'
Pojačavanje sankcija na rusku naftnu industriju, uključujući i "flotu iz sjene", moglo bi zadati "vrlo opipljiv udarac Putinu" ako bude odugovlačio s mirovnim pregovorima, ocjenjuje za RSE Leon Aron, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo sa sjedištem u Washingtonu.
"To bi ga moglo natjerati da barem ozbiljno razmotri mir", ističe on.
Newt Gingrich, republikanac koji je bio predsjedavajući Predstavničkog doma od 1995. do 1999. godine, ističe da bi se Trumpova administracija ne bi smjela fokusirati isključivo na ekonomske sankcije.
Pozvao je Sjedinjene Države da "dramatično" povećaju kvalitet i količinu vojne pomoći Ukrajini.
"Putin će stati samo ako ne bude imao izbora. Bilo koja druga strategija je pusta želja koja će produžiti rat i odnijeti još nevinih života", napisao je Gingrich u objavi na mreži X.
Koje će korake Trump preduzeti da izvrši pritisak na Putina, ako ih uopšte bude, možda će biti jasnije u junu.
"Saznat ćemo da li nas on zavlači ili ne, i ako to čini, odgovorit ćemo malo drugačije", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 28. maja. "Ali bit će potrebno oko sedmicu i po do dvije da to utvrdimo."