Srpska demokratska stranka (SDS), kao najglasnija opozicija Miloradu Dodiku i njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ponovo proživljava unutrašnju krizu, ali njeni najviši zvaničnici uvjeravaju da ih to neće zaustaviti na putu ka smjeni SNSD-a iz državne vlasti.
Milan Miličević, šef SDS-a od novembra 2022. godine, podnio je 13. jula ostavku, a prije njega gotovo cijelo stranačko rukovodstvo, nakon što su tri prethodna predsjednika – Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Mladen Bosić proširili partijskim hodnicima nezadovoljstvo Miličevićevim vodstvom.
"SDS-u trebaju novi, ozbiljni i strateški pogledi na društvenu zajednicu u Republici Srpskoj i ovo ne kažem samo ja, već značajan broj funkcionera naše stranke", kazao je Govedarica za Radio Slobodna Evropa.
Miličević nije odgovarao na pozive RSE, ali je ranije saopćio "da postoji organizovana ekipa ljudi u vrhu SDS-a, ali i nekih drugih struktura izvan stranke, koja ide direktno u podjelu stranke i njeno slabljenje", te da to "posebno odgovara ovom režimu u RS i onima koji su na njega oslonjeni".
SDS je prije 35 godina osnovao danas osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, ali je ova stranka nakon ratnog perioda tek povremeno činila vlast u Republici Srpskoj, dok je SNSD preuzimao općinu po općinu u tom entitetu.
Danas SDS ima 12 zastupnika u entitetskom parlamentu koji broji 83 zastupnika, tri zastupnika od ukupno 57 u državnom parlamentu i 11 (grado)načelničkih pozicija, uglavnom, u manjim općinama.
U najvećem gradu Banjoj Luci, naprimjer, SDS nema niti jednog odbornika, ali već tri decenije neprikosnoveno upravlja drugim najvećim gradom, Bijeljinom, kao glavnom utvrdom do sad neosvojivom za SNSD.
Važi li dogovor o rušenju Dodika?
Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović uvjerava da se "operacija izbacivanja Dodikovog SNSD-a iz državne vlasti nastavlja", usprkos potresu unutar same stranke koji je, sudeći po snimcima burne rasprave na Izvještajnoj skupštini, zamalo kulminirao i fizičkim obračunima.
"Naši zastupnici [u državnom parlamentu] nastavit će raditi na tim aktivnostima i tu neće biti promjene bilo kakvog kursa", kazao je Radulović za RSE.
SDS u partnerstvu sa Partijom demokratskog progresa i Listom za pravdu i red sklopio je početkom godine savez sa strankama sarajevske "Trojke" koja okuplja Socijaldemokratsku partiju (SDP) BiH, Narod i Pravdu te Našu Stranku s jasnim ciljem izbacivanja Dodikovog SNSD-a iz državne vlasti.
Međutim, SNSD mjesecima sprječava smjenu svojih ministara i zamjenika koristeći se bojkotom ili napuštanjem sjednica, što im omogućuje Ustav BiH i komplicirane poslovničke procedure.
Iz Partije demokratskog progresa (PDP), čiji je predsjednik Draško Stanovuković dva puta osvojio gradonačelničku poziciju u Banjoj Luci ispred Dodikovih kandidata, ali bez čvrste većine u lokalnoj skupštini, kažu kako oni ostaju partner SDS-u na državnom i entitetskom nivou.
"Događaji u SDS-u i u državnom parlamentu nemaju nikakvu dodirnu tačku niti će imati ikakvog uticaja na politički život na nivou BiH i RS-a", kazao je za RSE Nenad Vuković, državni delegat PDP-a.
Može li se Dodik izbaciti iz državne vlasti?
Državna vlast Bosne i Hercegovine (BiH) praktično je paralizirana već gotovo pola godine zbog neriješenih odnosa između vodećih stranaka iz dva entiteta, ali i odnosa između vladajućih partija u Federaciji BiH.
Jedan od primjera je nemogućnost postizanja dogovora za potencijalno povlačenje više od milijardu eura iz fondova Evropske unije.
Tri vladajuće stranke iz Federacije BiH (SDP, NiP i NS) i tri opozicijske iz Republike Srpske (SDS, PDP i Lista za pravdu i red) potpisale su "novu političku platformu", kako su nazvali dokument.
Kao cilj su postavili funkcioniranje države BiH, uz zaobilaženje blokade koju je postavio SNSD. Bio je to nastavak političkih procesa nakon što je krajem januara 2025. godine "Trojka" iz Federacije BiH raskinula koaliciju sa SNSD-om, strankom koja uz Hrvatsku demokratsku zajednicu, čini vlast na državnom nivou nakon izbora 2022. godine.
"Trojka" iz entiteta Federacija BiH je kao formalni razlog navela antiustavne pokušaje narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, zbog kojih su sadašnjem političkom vrhu SNSD-a i RS-a uvedene međunarodne sankcije.
I vladajuće i opozicijske stranke iz Federacije BiH su s opozicijom iz RS-a glasale u Zastupničkom domu za smjenu državnih ministara i zamjenika ministara iz SNSD-a, te ulazak Trojke iz RS-a u državnu vlast.
Međutim, u tome ih nije podržao HDZ, a uz to komplicirana ustavnopravna procedura u BiH nalaže da smjene ministara i njihovih zamjenika mora podržati i Dom naroda. Rad ovog drugog parlamentarnog doma delegati iz Dodikove stranke mogu blokirati nedolaskom na sjednice ili njihovim napuštanjem.
Za četvrtak, 17. jul, zakazan je nastavak ranije prekinute i odmah istog dana nova hitna sjednica Doma naroda na kojoj bi se ponovno trebale naći smjene SNSD-ovih dužnosnika u Vijeću ministara i parlamentu.
"SNSD će ponovo napustiti sjednicu, kao i sve prethodne u posljednjih šest mjeseci", kazao je RSE Nenad Vuković, delegat PDP-a u Domu naroda.
Vuković kaže da je "siguran" da druga hitna sjednica neće početi, a sumnja da se ni prva neće završiti.
Zastupnici vladajućih SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka "Trojke" iz Federacije BiH nisu odgovarali na pozive RSE.
Šerif Špago, zastupnik opozicijske Stranke demokratske zajednice (SDA), koja je do izbora 2022. godine činila vlast s HDZ-om i SNSD-om, ocijenio je da je BiH u pat poziciji koja će se odužiti i nakon izbora 2026. godine.
"Opozicija iz RS-a je prevarena. Bez izbornog zakona po mjeri HDZ-a BiH ili jakog pritiska iz EU neće doći do deblokade rada Vijeća ministara BiH", kazao je Špago za RSE.
Špago smatra da rekonstrukcija Vijeća ministara, na čijem čelu je Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), "prije svega nije u interesu HDZ-a, jer [predsjednik HDZ-a Dragan] Čović s Dodikom upravlja svim procesima, od finansija u cijeloj zemlji, preko imenovanja pa nadalje".