Gotovo iste poruke koje su se mogle čuti iz prethodnih posjeta susjednim zemljama, 15. maja ih je ponovio predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta (Costa), koji je u sklopu balkanske turneje posjetio i Skoplje.
Proširenje je zajednički cilj i predstavlja najbolju geostratešku investiciju za mir i sigurnost, poručio je Košta, ponovivši ono što su i drugi međunarodni zvaničnici do sada govorili – da je mjesto Sjeverne Makedonije u Evropskoj uniji.
"Sjeverna Makedonija je uradila mnogo toga. Trebate ostati na putu evropskih integracija. Pristupni proces je više maraton nego sprint. Znam da taj put može biti naporan i frustrirajući, ali sve prethodne zemlje kandidati su postigle cilj i sigurno ćete i vi. Ohrabrujem premijera da nastavi s naporima na tom planu – mi smo vam na raspolaganju. Ključne su reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije", rekao je predsjednik Evropskog savjeta.
U Skoplje je stigao nakon posjeta Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Prištini, a balkansku turneju završit će u Tirani.
Prvi čovjek Evropskog savjeta jasno je poručio da postoje obaveze koje moraju biti ispunjene kako bi se ostvario napredak u pristupnom procesu Sjeverne Makedonije.
Ono što je dogovoreno 2022. godine mora biti ispunjeno, rekao je Košta, aludirajući na obavezu ustavnih promjena kojima bi Bugari bili uvršteni u makedonski ustav.
"Kada pitate za garancije – jasno je da je ono što je dogovoreno, dogovoreno, i sada više nema o čemu drugom da se pregovara, nema prostora da se traži nešto više. Ne smijemo potcjenjivati plan A i treba da se fokusiramo na taj plan. Znamo koji su Kopenhaški kriterijumi (kriterijumi za pristupanje), znamo koje reforme treba da se sprovedu, znamo šta je dogovoreno 2022. godine – i sada to morate da isporučite", rekao je Košta.
Stavovi makedonskog premijera Hristijana Mickoskog po ovom pitanju ostaju nepromijenjeni.
On je istakao da se evropske integracije moraju temeljiti na evropskim vrijednostima, a ne na bilateralnim pitanjima te da taj proces mora biti dvosmjeran.
"Ne mogu da pristanem ni na šta ako znam da jedna članica EU dovodi u pitanje moj maternji jezik i makedonski identitet. To nećemo prihvatiti bez dobre volje. Ne možemo da mijenjamo ustav bez jasne isporuke sa bugarske strane. Niko nema problem da uključi druge manjine jer imamo principijelan odnos s tim državama. Ali ovdje imamo problem i spreman sam da razgovaramo. Ovo je dvosmjerna ulica – ako jedna strana isporučuje, a druga ne, onda to nema smisla i nema cilj", rekao je premijer Mickoski.
Košta se sastao i s makedonskom predsjednicom Gordanom Siljanovskom-Davkovom.
Prema njenim riječima, procjena napretka zemlje treba da se temelji na principu zasluga, odnosno s fokusom na ispunjavanje Kopenhaških kriterijuma.
"Pregovara se o racionalnim, a ne o iracionalnim stvarima", nedavno je rekla Siljanovska-Davkova i dodala da ova neodrživa situacija govori i o integritetu i kredibilitetu EU u oblasti proširenja.
Predsjednik Evropskog savjeta je prošlog mjeseca posjetio i Sofiju, gdje je takođe razgovarao o proširenju Unije te makedonsko-bugarskim odnosima. Detalji razgovora nisu saopšteni.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja takođe stavlja proširenje EU s novim članicama kao prioritet svog mandata, bila je konkretnija kada je nedavno rekla da nema nikakvih garancija da, čak i ako dođe do ustavnih promjena, neće biti novih blokada od Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji.
Kada je riječ o evrointegracijama, Sjevernu Makedoniju je označila kao tužnu priču Balkana.
Ipak, dodala je da to ne znači da Evropska komisija ne radi na tome da pomogne zemlji da započne pregovore po klasterima te je naglasila da je lično angažovana u vezi sa bilateralnim pitanjem s Bugarskom.
Krajem naredne sedmice Sjevernu Makedoniju će po prvi put posjetiti i visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Kaja Kalas (Kallas).
Inače, makedonsko-bugarski odnosi su narušeni nakon što je Bugarska stavila veto na početak pregovora Sjeverne Makedonije s EU, jer ne priznaje makedonski jezik i dijelove istorije te se žali na diskriminaciju svojih građana u zemlji.
Sofija je 2022. godine povukla veto za početak pregovora sa EU nakon što je Skoplje prihvatilo francuski prijedlog koji, između ostalog, predviđa uključivanje bugarske manjine u makedonski Ustav.
Nakon posjete Skoplju, Košta i Mickoski će otputovati u Albaniju, gdje će 16. maja prisustvovati šestom samitu Evropske političke zajednice u Tirani.