Rakhshana je prestala ići u školu kao djevojčica u Kabulu kada je vlada predvođena talibanima zabranila obrazovanje djevojčica nakon osnovne škole. Zatim se upisala u privatni centar koji je nudio časove engleskog jezika. Ali i to joj je oduzeto kada su talibani zatvorili centar u junu.
Sa 18 godina, Rakhshana, čije je ime promijenjeno radi zaštite njene privatnosti, kaže da joj je to lišilo planova i snova za budućnost i da je pokušala sebi oduzeti život.
"Centar za obuku bio je moja posljednja nada da se obrazujem. Njegovo zatvaranje je za mene bio kraj svijeta", rekla je Rakhshana za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Progutala sam 12-15 tableta koje sam pronašla kod kuće. Željela sam umrijeti, ali nažalost, preživjela sam."
Rakhshanin slučaj nije jedini.
Prema afganistanskim medijima, kao i lokalnim novinarima, aktivistima i stanovnicima koji su razgovarali sa RSE, pokušaji samoubistva i stope samoubistava su u porastu u Afganistanu, posebno među mlađim generacijama, od povratka talibana na vlast u augustu 2021. godine.
Ne postoje zvanični podaci o stopama samoubistava u Afganistanu, a vlasti u Kabulu nisu odgovorile na višestruke zahtjeve RSE za informacijama o ovom pitanju.
Etilaat Roz, popularna afganistanska publikacija poznata po istraživačkom novinarstvu, izvijestila je da se u zemlji između aprila 2022. i aprila 2023. dogodilo najmanje 213 samoubistava. Sljedeće godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova, predvođeno talibanima, objavilo je da je registrovalo 360 slučajeva samoubistava, što pokazuje porast trenda.
RSE nije mogao nezavisno provjeriti ove brojke.
Općepoznato je da većina slučajeva samoubistava u Afganistanu ostaje neprijavljena zbog vjerskih i kulturnih razloga. Oduzimanje vlastitog života je zabranjeno u islamu. Porodice onih koji izvrše samoubistvo često kriju uzrok smrti svojih voljenih.
Nezaposlenost glavni faktor samoubistva muškaraca
RSE je razgovarao s nekoliko osoba koje su preživjele pokušaj samoubistva, kao i s članovima porodica onih koji su sebi oduzeli život u posljednjih nekoliko mjeseci. Iako svaka osoba ima svoje jedinstvene okolnosti, svi su spomenuli osjećaj beznađa i potpuni nedostatak prilika kao glavne probleme.
Prema projektu Afganistanski svjedok, koji prikuplja informacije o ljudskim pravima, sigurnosti i političkoj situaciji u Afganistanu, nezaposlenost se čini kao glavni faktor koji doprinosi samoubistvima mlađih muškaraca.
Čini se da su faktori koji stoje iza samoubistava među ženama složeniji, s mnogim incidentima koji proizlaze iz nasilja u porodici, prisilnih brakova i strogih ograničenja koja su nametnuli talibani, poput zabrane obrazovanja, prema projektu Afghan Witness.
Talibani su takođe zabranili ženama da govore u javnosti, putuju bez muškog staratelja i rade u nevladinim organizacijama, između mnogih drugih ograničenja s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu.
'Roditelji su me vratili mom nasilnom mužu'
Dvadesettrogodišnja stanovnica kabulskog područja Dašt-e Barči pokušala je oduzeti sebi život početkom jula nakon što je pretrpjela, kako je opisala, fizičko i verbalno zlostavljanje od svog supruga i rodbine.
Žena, majka jednog djeteta koje nije željela da bude imenovana iz razloga privatnosti, rekla je da joj je "život spasio komšija".
"Suočavala sam se s nasiljem od početka braka. Vratila sam se u roditeljski dom, ali su me vratili mužu", rekla je žena, objašnjavajući svoj očaj.
Žene u Afganistanu ne mogu jednostavno ostaviti svoje nasilne muževe i pokušati same izgraditi svoje živote. Razvod se ne odobrava u tako konzervativnom društvu i porodice ga pokušavaju izbjeći po svaku cijenu.
Pod opresivnim pravilima talibana o ženama, praktično je nemoguće da razvedena žena živi sama, pronađe posao i postane samostalna.
Bez ikakvih izgleda za novi početak, žena iz Dašt-e Barčija priča za RSE da je odlučila pokušati samoubistvo jer je smatrala da je to jedini način da se izvuče iz nepodnošljivog zlostavljanja koje je trpjela kod kuće.
U južnom gradu Kandaharu, lokalni mediji su izvijestili o četiri slučaja samoubistva samo u prvoj sedmici jula.
Petu osobu, 45-godišnjeg muškarca, koji je pokušao sebi oduzeti život vješanjem, spasile su komšije.
RSE je kontaktirao muškarca, koji je pod uslovom anonimnosti rekao da ga je nemogućnost da izdržava porodicu zbog nezaposlenosti i ekstremnog siromaštva dovela do beznađa i pokušaja samoubistva.
Otac četvero djece rekao je da je tražio od vladinih službenika, raznih kompanija i agencija, privatnih poslodavaca, pa čak i komšija da mu pomognu da pronađe "bilo koji posao", ali niko od njih nije mogao da mu pomogne.
"Nisam mogao da nađem posao. Nisam imao novca ni da kupim hljeb da prehranim svoju djecu", rekao je muškarac.
Bez ikakve podrške
Za one koji su preživjeli pokušaje samoubistva, pomoć ostaje problem.
Aktivisti kažu da su potrebni bolji programi nadzora nad samoubistvima, kao i programi mentalnog zdravlja u zajednici i online savjetovanje kako bi se osigurao bolji pristup Afganistancima kojima je takva pomoć potrebna.
Preživjeli koji su razgovarali za RSE kažu da nisu mogli dobiti stručnu podršku, jer ne postoje poznate telefonske linije za pomoć preživjelima ili onima koji se bore sa suicidalnim mislima.
Tinejdžerka u Kabulu rekla je da je njena jedina terapija crtanje slika kako bi je odvratili od negativnih misli, dok je roditelji pažljivo nadgledaju kako bi spriječili ponovne pokušaje samoubistva.
Majka u Dašt-e Barčiju i njen četverogodišnji sin trenutno borave kod komšije koji ju je spasio zbog nedostatka ikakvih ustanova za liječenje.
"Moj život je spašen, ali moja situacija se nije promijenila. Pitala sam se: 'Šta sad?' i nemam odgovor", rekla je žena.