Dostupni linkovi

Bezbednosne garancije za Ukrajinu u fokusu pošto je Rusija prekršila niz sporazuma


Lideri Rusije, SAD, Ukrajine i Velike Britanije potpisuju Budimpeštanski memorandum, dajući Kijevu bezbednosne garancije, Budimpešta, decembar 1994.
Lideri Rusije, SAD, Ukrajine i Velike Britanije potpisuju Budimpeštanski memorandum, dajući Kijevu bezbednosne garancije, Budimpešta, decembar 1994.

S intenziviranjem diplomatskih napora da se okonča ruski rat protiv Ukrajine poslednjih dana, Kijev i njegove pristalice nastoje da naglase ključnu stvar: trajni mir je moguć samo uz verodostojne, sprovodljive bezbednosne garancije za Ukrajinu, a ne samo sa simboličnim obećanjima ili sporazumima na papiru.

To je ukorenjeno u istoriji ruskog ignorisanja ugovorenih obećanja o poštovanju teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.

"Bezbednosna garancija takođe može biti nešto poput Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine", rekao je Kliford Mej (Cliford May) iz američke Fondacije za odbranu demokratija za Karent tajm (Current Time) Radija Slobodna Evropa.

"Rusija ga je potpisala. Amerika ga je potpisala. Britanija ga je potpisala. U njemu je navedeno da ćemo svi poštovati teritorijalni integritet Ukrajine. Ta bezbednosna garancija bukvalno ne vredi ni papira na kojem je napisana", rekao je Mej.

Taj memorandum je jedan od najmanje šest međunarodnih sporazuma koje je Rusija prekršila svojom agresijom u Ukrajini. To uključuje sporazum o granici iz 2003. koji je potpisao sam ruski predsednik Vladimir Putin, Harkivske sporazume iz 2010. koji omogućavaju Rusiji da zadrži svoju pomorsku bazu na Krimu i Minske sporazume iz 2014-2015. usmerene na okončanje borbi u Donbasu.

Sporazumi koje je Rusija prekršila u Ukrajini

1. Povelja UN

2. Deklaracija iz Almatija iz 1991.

3. Sporazum o prijateljstvu i saradnji između Rusije i Ukrajine iz 1997. godine

4. Bilateralni sporazum o granici iz 2003.

5. Harkivski sporazumi iz 2010.

6. Minski sporazumi iz 2014-2015.

Tvog svega toga je razumljivo što je Ukrajina oprezna u pogledu pristajanja na mirovni sporazum s Rusijom bez kredibilnih bezbednosnih garancija.

Na razgovorima u Vašingtonu 18. avgusta, predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je pružio uveravanja. Iako je isključio mogućnost da se Ukrajini dozvoli ulazak u NATO-u, on je rekao da evropske zemlje "žele da pruže zaštitu... i mi ćemo im u tome pomoći".

Tramp je takođe rekao da će evropske zemlje pružiti "prvu liniju odbrane", ali da će SAD "biti uključene".

Međutim, detalji tek treba utanačiti.

Trupe na terenu

Evropske zemlje od marta planiraju raspoređivanje vojnih snaga u Ukrajini posle prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Ni ovde gotovo da nisu objavljeni detalji, mada su Velika Britanija i Francuska navele da bi bile spremne da pošalju trupe na teren.

Politički lideri u evropskim zemlja uvek su jasno stavljali do znanja da je preduslov za misiju učešće SAD, a Tramp je sada govorio o pružanju pomoći, uključujući i vazdušnu podršku.

Evropski vojni planeri trebalo bi da se sastanu s američkim kolegama ove nedelje kako bi razgovarali o tome, a američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) je, prema Aksiosu (Axios), zadužen da vodi razgovore.

Roland Frojdenštajn (Freudenstein), osnivač tink-tenka Brussels Freedom Hub, ocenio je da su razgovori u Vašingtonu "dan mrmota" pošto se "u suštini ništa previše pozitivno nije dogodilo".

"Pravo pitanje ovde je u kojoj meri će evropske trupe biti na terenu i u kojoj meri će biti američke podrške za ovo evropsko prisustvo u Ukrajini", rekao je Frojdenštajn za RSE.

Moskva je više puta navela da bi prisustvo NATO trupa u Ukrajini bilo neprihvatljivo.

Nalik NATO-u

Posle prošlonedeljnog samita Trampa i Putina na Aljasci, specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof (Steve Witkoff) rekao je za CNN da su razgovori dali potencijal za pružanje Ukrajini zaštite "sličnu Članu 5", pozivajući se na klauzulu o međusobnoj odbrani NATO-a.

To bi moglo da funkcioniše bez raspoređivanja trupa. Ali, opet, nisu izneti nikakvi detalji. Mej je upozorio da "ljudi moraju da razumeju" šta je tačno Član 5 u praksi.

"Član 5 NATO sporazuma kaže da ako napadnete jednu članicu NATO-a, napali ste sve članice NATO-a i teoretski, sve članice NATO-a će odgovoriti. Da li će se to definitivno dogoditi? Nisam apsolutno siguran i to me brine", rekao je Mej.

To vraća debatu na početak – kako se Ukrajini može dati bezbednosna garancija koja je više od obećanja koje kasnije može biti prekršeno.

Frojdenštajn je rekao da je Tramp "govorio o bezbednosnoj garanciji na veoma uopšten, nejasan način" i da stoga "zaista nemamo pojma šta tačno SAD treba da pruže" Ukrajini.

XS
SM
MD
LG