Čak i prije nego što su se ukrajinski i ruski pregovarači suočili u konferencijskoj sali u poznatoj istanbulskoj palati Ciragan 2. juna, nije bilo mnogo optimizma u pogledu značajnijeg napretka ka miru.
Nakon otprilike sat vremena razgovora, bilo je jasno da je čak i to bilo previše ružičasto očekivanje.
A kao da to nije bilo dovoljno jasno, ruski bivši predsjednik bokser je dan kasnije naglasio tu poentu.
"Istanbulski pregovori nisu za postizanje kompromisnog mira pod nečijim tuđim iluzionarnim uslovima, već za osiguravanje naše brze pobjede i potpunog uništenja neonacističkog režima", rekao je u objavi na Telegramu Dmitrij Medvedev, koji je sada visoki zvaničnik ruskog Vijeća sigurnosti.
Druga runda pregovora o rješavanju najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svjetskog rata završila se sa još slabijim ishodom nego prva.
Prošlomjesečni inicijalni razgovori bili su prvi put da su se Kijev i Moskva sastali licem u lice otkako je započela sveobuhvatna ruska invazija u februaru 2022. Ukrajina je poslala grupu visokih zvaničnika; Rusija je poslala delegaciju koju je predvodio Vladimir Medinski, bivši ministar kulture sklon istorijskom revizionizmu.
To što su pristali da razmijene do 1.000 ratnih zarobljenika smatrano je uspjehom.
Prijedlozi za mir
U pripremi za razgovore 2. juna, očekivalo se da će dvije strane razmijeniti svoje konkretne prijedloge za okvirni mirovni sporazum.
Ukrajina, koja je saopštila da je unaprijed prenijela svoj plan Kremlju, pozvala je, između ostalog, na bezuvjetni, 30-dnevni prekid vatre, plus razmjenu svih ratnih zarobljenika, kao i povratak ukrajinske djece za koju Kijev tvrdi da ih je otela Rusija. Kao i prije, Ukrajina je poslala ministra odbrane Rustema Umerova.
Rusija je odbila unaprijed podijeliti svoj plan, što je smatrano lošim znakom. Još zloslutnije je bilo to što je Medinski ponovo bio na čelu delegacije.
"Bilo bi pogrešno očekivati bilo kakav trenutni napredak u pregovorima između Rusije i Ukrajine u Istanbulu", rekao je 3. juna portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kada je ruski dokument konačno objavljen putem državne novinske agencije TASS, potvrdio je najgore strahove posmatrača u vezi s uslovima Moskve za mir.
Između ostalog, ruski prijedlog poziva na međunarodno priznanje Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Moskva anektirala 2014. godine, kao i četiri ukrajinske regije koje su djelimično okupirale ruske snage.
Između ostalog, ruski prijedlog poziva na međunarodno priznanje Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i četiri ukrajinske regije koje su djelimično okupirale ruske snage.
U tekstu se regije čak zajednički nazivaju "Novorosija" - ili "Nova Rusija" - što je istorijski termin koji se koristio tokom Ruskog carstva za opisivanje zemalja koje su sada ukrajinske.
Ruski tekst poziva Ukrajinu da povuče svoje trupe s teritorija na koje Rusija polaže pravo u roku od 30 dana od prekida vatre. Takođe poziva Ukrajinu da odustane od pridruživanja NATO-u i demobilizira svoje oružane snage, te da prepolovi stranu vojnu pomoć Kijevu.
"Razgovor o značenju ovog memoranduma imao bi značaj samo ako bismo vjerovali da ruska delegacija u cjelini ima neke iskrene namjere u vezi s ovim pregovorima... da i oni žele okončati ovaj rat", rekao je Kiril Martynov, glavni urednik ruskih novina u egzilu Novaja Gazeta Europa.
"Ali sve što do sada vidimo je... povezano s činjenicom da je ruska strana uvjerena da pobjeđuje u ratu -- da samo trebaju još malo pričekati, jače pritisnuti, završiti to, kako je Putin rekao, i Ukrajina će pasti", rekao je za Current Time, program Radija Slobodna Evropa.
Na samom ratištu, Rusija ubrzava tempo operacija, a uskoro se očekuje puna ofanziva. Rusija održava prednost, s više ljudi i oružja na raspolaganju, a njene snage napreduju na nekoliko lokacija. Ukrajinski zvaničnici upozorili su da bi sjeveroistočna regija Sumi mogla biti prioritet u bilo kojoj predstojećoj ofanzivi.
Kijev se takođe pobrinuo da njegov pristup bude potpuno jasan uoči pregovora, kada je izveo smion iznenadni napad dronom na više ruskih aerodroma na kojima su bile desetine ruskih strateških bombardera korištenih za napade na Ukrajinu krstarećim raketama.
Ali iako je Ukrajina hvaljena zbog domišljatosti, posebno u ratovanju dronovima, borila se s regrutovanjem i održavanjem punog ljudstva u rovovima na prvoj liniji fronta protiv ruskih pješadijskih napada - a da ne spominjemo ogromnu rusku flotu dronova.
Nepredvidiva Bijela kuća
Druga nepredvidivost je Bijela kuća. Predsjednik Donald Trump je rekao da je nestrpljiv oko tempa pregovora i zaprijetio da će Sjedinjene Države u potpunosti povući iz tih pregovora.
Međutim, Trump i njegovi savjetnici su takođe signalizirali frustraciju Putinom, koji je bio željan obnoviti odnose s Washingtonom nakon decenije žuči.
"Izgleda da Rusi ponovo odugovlače, pokušavajući stvoriti 'sliku diplomatije' za Sjedinjene Države bez stvarne akcije", napisao je Umerov u objavi na svojoj Facebook stranici.
Trumpovi republikanski saveznici u Senatu, uz podršku demokrata, forsiraju zakon kojim bi se Moskvi nametnule velike nove sankcije.
Zvaničnici u Washingtonu kažu da se taj napor tiho koordinira s Bijelom kućom, iako su republikanski senator Lindsey Graham i demokratski senator Richard Blumenthal glasno izrazili svoj stav tokom turneje po Evropi - koja je uključivala i posjetu Ukrajini - prošle sedmice.
"Ono što sam saznao na ovom putovanju jeste da se on priprema za još rata", rekao je Graham o Putinovim riječima u intervjuu za Associated Press.
Blumenthal je sankcije predložene u zakonu nazvao "kostolomnim" i rekao da bi one rusku ekonomiju dovele do "trgovačkog ostrva".
"Vrijeme je kritično za Putina i za svijet jer Rusija pokreće novu ofanzivu", rekao je.
