Ukrajina i Rusija, kako se i očekivalo, nisu uspjele postići značajan napredak tokom druge runde direktnih mirovnih pregovora koji su trajali nešto više od sat vremena 2. juna u Istanbulu. Istovremeno, obje strane nastavljaju zračne napade, u najvećem i najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
"Sastanak je završen. Nije završio negativno", rekao je portparol turskog Ministarstva vanjskih poslova Oncu Keceli nakon razgovora 2. juna u palati Ciragan pored Bosfora u Istanbulu.
Očekivanja, niska za početak, dodatno su ublažena nakon što je Ukrajina dan ranije saopštila da je uništila desetine ruskih bombardera dugog dometa talasom dronova lansiranih daljinski nakon što su prokrijumčareni u Rusiju.
Detalji sastanka nisu odmah objavljeni, ali se očekivalo da će obje delegacije na sastanku predstaviti svoje nacrte takozvanih memoranduma - dokumenata o principima mirovnih pregovora i mogućim uslovima za prekid vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći u Vilniusu, rekao je da su delegacije "razmijenile dokumente preko turske strane i da se priprema novo oslobađanje ratnih zarobljenika". Nije dao daljnje detalje.
Prije sastanka, stručnjaci su rekli da se čini da su šanse za napredak na sastanku male ili nikakve.
"Depresivno potreban podsjetnik: mirovni pregovori obično su spori. Čak i ako (iako je malo vjerovatno) nešto proizađe iz istanbulskih pregovora, neće biti iznenadnih i magičnih 'proboja'", napisao je londonski analitičar Mark Galeotti na društvenim mrežama.
Savjetnik Kremlja Vladimir Medinski predvodio je delegaciju Moskve na pregovorima, baš kao što je to učinio 16. maja tokom prve runde direktnih pregovora u više od tri godine otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.
U međuvremenu, ministar odbrane Rustem Umerov predvodio je delegaciju Ukrajine, uz podršku najmanje desetak drugih zvaničnika.
Američki State Department je saopštio da je državni sekretar Marco Rubio 1. juna telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom o pregovorima.
Navodi se da je poziv upućen na zahtjev Rusije i da je Rubio ponovio poziv predsjednika Donalda Trumpa za nastavak direktnih pregovora kako bi se "postigao trajni mir".
Uoči pregovora izgledalo je da je Ukrajina ojačala svoju pregovaračku poziciju nakon što su njene snage napale desetine ruskih bombardera dugog dometa pomoću dronova koji su bili prokrijumčareni u drvenim transportnim sanducima na kamionima i lansirani s obližnjih lokacija.
Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) tvrdi da je čak 40 bombardera moglo biti pogođeno u napadu u nedjelju, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao "apsolutno briljantan ishod", dodajući da je za pripremu operacije bilo potrebno više od godinu i po dana.
Ukrajina je u aprilu pristala na prijedlog Sjedinjenih Država o 30-dnevnom prekidu vatre, ali je Rusija odbila taj plan, a mnogi saveznici Ukrajine optužuju ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokušava odugovlačiti proces kako bi iskoristio trenutnu situaciju na ratištu, gdje Rusija bilježi napredak na teritorijama za koje tvrdi da ih kontroliše.
"Ključ trajnog mira je jasan, agresor ne smije dobiti nikakvu nagradu za rat", rekao je Zelenski u Vilniusu 2. juna na sastanku na kojem su učestvovali zvaničnici nekoliko zemalja NATO-a.
Velik dio razaranja fokusiran je na civilnu infrastrukturu, za koju Rusija tvrdi da nije cilj, uprkos sve većem broju dokaza koji ukazuju na suprotno.
Specijalni izaslanik Donalda Trumpa, Keith Kellogg, izjavio je u intervjuu za ABC da će američki, njemački, francuski i britanski zvaničnici biti prisutni u Istanbulu na sastanku u ponedjeljak.
Rusija je najavila da će na sastanku predstaviti "memorandum" sa svojim uslovima za mirovno rješenje. Kijev je poručio da je spreman učestvovati, ali želi prvo vidjeti ruske prijedloge za okončanje rata.
Suspilne, ukrajinski javni emiter, objavio je navodne detalje memoranduma koji Kijev planira predstaviti u Istanbulu.
Ruske novinske agencije izvijestile su da je savjetnik Kremlja Vladimir Medinski, koji predvodi moskovsku delegaciju, primio dokument.
Ključne tačke uključuju poziv na potpuni prekid vatre i "mjere za izgradnju povjerenja" s ciljem rješavanja humanitarnih pitanja.
Takođe se navodi da Ukrajina "ne preuzima obavezu da bude neutralna. Država ima pravo da izabere da bude dio evroatlantske zajednice i da se kreće prema članstvu u EU. Članstvo Kijeva u NATO-u zavisi od konsenzusa unutar Alijanse".
Moskva insistira na ukrajinskoj neutralnosti i na tome da Kijev garantuje kako neće pokušati pristupiti zapadnom vojnom savezu, stavove koje je Zelenski više puta odbacio.
Memorandum se dotiče i mogućeg ublažavanja sankcija protiv Rusije, ali isključivo pod određenim uslovima.
"Neke restrikcije Rusiji mogu biti ukinute, ali postepeno i u fazama, uz mehanizam za ponovno uvođenje sankcija ako bude potrebno. Zamrznuta ruska državna sredstva koriste se za obnovu Ukrajine ili ostaju zamrznuta dok se ne isplate ratne reparacije", navodi se u dokumentu.
