Bosna i Hercegovina riskira da izgubi gotovo milijardu eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, jer domaće vlasti još nisu usaglasile i predale Program reformi koji ključni dokument bez kojeg se sredstva ne mogu povući, kazali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
"Ako Program reformi ne bude dostavljen do 30. septembra 2025., uslijediće novo umanjenje, a Brisel najavljuje i dalja progresivna rezanja sredstava. To znači da bi BiH mogla ostati bez evropskog novca za nove infrastrukturne i energetske projekte, dok će jedina iznimka ostati projekti zaštite okoliša. Sve druge investicije – od autoputeva, energetskih objekata do digitalizacije – blokirane su dok domaće vlasti ne ispune evropske zahtjeve", navodi se iz EK u BiH za RSE.
Bosna i Hercegovina ostala je polovinom jula bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, jer se političari 20 mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti. Taj novac, kako je tada rečeno, bit će preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.
Predstavnici entiteta i kantona se već gotovo dvije godine ne mogu dogovoriti o ključnim temama kao što su državni zakon o plinu, te nizu pitanja, kao što su obrazovanje, socijalna politika i tržište rada. Ova pitanja su, pored ostalog, u ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te njenih deset kantona.
Iz EK podsjećaju da se odbija mogućnost donošenja okvirnih državnih zakona i strategija, a sve strane smatraju da se oni drugi trebaju s njima harmonizirati.
Evropska unija nudi šest milijardi eura zemljama regije kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduslove i usaglasila reformski plan prihvatljiv za Europsku komisiju.
"Plan rasta mogao bi imati transformativni učinak na privredu BiH, osiguravajući brojne pogodnosti članstva u EU još i prije formalnog pristupanja. Međutim, bez Programa reformi sredstva se smanjuju, a procjena novih projekata za BiH postaje nemoguća. Pozivamo vlasti da ne propuste priliku od gotovo milijardu eura ulaganja", rekao je za Radio Slobodna Evropa portparol Delegacije EU u Sarajevu Ferdinand Koenig.
Ističe i da su rokovi za Bosnu i Hercegovinu neumoljivi, jer sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti provedene i sav novac iz Plana rasta mora biti iskorišten do kraja 2027. godine, kada ističe budžet EU, a produženja neće biti.
"Za razliku od BiH, susjedne zemlje već koriste evropski novac i provode reforme. Neke su se pridružile SEPA Jedinstvenom području plaćanja u eurima, čime su drastično smanjile troškove poslovanja i otvorile put novim investicijama", navodi Koenig.
Vlasti u dva entiteta u Bosni i Hercegovini planirale su kandidirati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura, prema nacrtu Reformske agende u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Pročitajte i ovo: BiH u političkom haosu gubi milione eura iz EUKoliko ljudi treba usuglasiti Plan reformi?
Radni tim čine 22 dužnosnika s državnog, entitetskog te kantonalnog nivoa.
Čine ga Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, predsjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske Nermin Nikšić i Radovan Višković, te državni ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, komunikacija i prometa Edin Forto, financija i trezora Srđan Amidžić i pravde Davor Bunoza, kao i entitetski ministri financija Toni Kraljević i Zora Vidović.
Također, u Radnom timu je deset kantonalnih premijera, i to Predrag Čović, Marija Buhač, Tahir Lendo, Ivan Vukadin, Nihad Uk, Edin Ćulov, Irfan Halilagić, Đuro Topić, Nezir Pivić, Nijaz Hušić i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić.
U radnom timu su i direktori Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za europske integracije Zoran Zeljko i Elvira Habota.