Sažetak
- Estonija je prijavila da su tri ruska aviona MiG-31 prekršila njen zračni prostor na 12 minuta 19. septembra, što je ministar vanjskih poslova te zemlje nazvao "neviđeno drskim postupkom".
- Evropska komisija je predložila nove sankcije koje ciljaju energetske prihode Rusije, uključujući zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) do 2027. godine.
- Sankcije EU također se odnose na rusku "flotu u sjeni" i imaju za cilj ograničiti ruski pristup tehnologijama i finansijskim sistemima.
Estonija je saopštila da su tri ruska borbena aviona MiG-31 ušla u njen zračni prostor 19. septembra, nekoliko sati nakon što je Evropska komisija predložila 19. paket sankcija protiv Moskve zbog njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Ministarstvo vanjskih poslova u Talinu navelo je da su avioni ostali u estonskom zračnom prostoru 12 minuta.
"Rusija je već četiri puta ove godine prekršila estonski zračni prostor, što je samo po sebi neprihvatljivo. Ali današnje narušavanje, u kojem su tri borbena aviona ušla u naš zračni prostor, je neviđeno drsko", izjavio je ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.
Estonija je članica NATO-a i Evropske unije. NATO je saopštio da su njegovi avioni presreli ruske letjelice.
Incident dolazi nakon nedavnih upada ruskih dronova u Poljsku i Rumuniju, koje su također članice obje organizacije.
Pročitajte i ovo: Sirene u Poljskoj zbog ruskih dronova, jedan ušao u RumunijuNove sankcije EU
Ranije 19. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen spomenula je upade dronova dok je najavljivala prijedloge za najnoviji paket sankcija EU.
"Iznova i iznova, predsjednik Putin eskalira situaciju, a Evropa odgovara povećanjem pritiska", rekla je.
Von der Leyen je istakla da je glavni fokus na smanjenju prihoda koje Rusija ostvaruje od fosilnih goriva, jer tim novcem finansira rat u Ukrajini.
Brisel traži potpunu zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) do početka 2027. godine, čime se ubrzavaju raniji planovi da se taj uvoz postepeno ukine do kraja te godine.
Planovi, koji moraju biti jednoglasno odobreni od strane zemalja članica, također predviđaju stavljanje na crnu listu dodatnih 118 brodova iz ruske "flote u sjeni", koja se koristi za zaobilaženje ograničenja na izvoz nafte.
"Vrijeme je da se zatvori slavina", rekla je von der Leyen, navodeći da je sada 560 brodova iz te flote već sankcionisano.
Također je najavila potpunu zabranu svih transakcija s ruskim energetskim gigantima Rosnjeftom i Gazprom-Neftom, čime se ukidaju raniji izuzeci iz prethodnih paketa sankcija.
Pročitajte i ovo: Oteta ukrajinska djeca navodno pravila dronove u ruskom kampuTrumpov pritisak
Ovi potezi dolaze u trenutku kada je EU pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da dodatno pojača pritisak na Rusiju, kao uslov da Washington preduzme kaznene mjere poput sankcija ili povećanja carina, s ciljem da se ruski predsjednik Vladimir Putin prisili na pregovore.
Trump je posebno pozvao evropske zemlje da obustave uvoz ruske nafte. Samo Mađarska i Slovačka to još uvijek rade. Nijedna od njih nije pokazala spremnost da prestane, ali postojeći planovi EU predviđaju zabranu uvoza ruske nafte na nivou cijele Unije do 2027. godine.
To bi se postiglo korištenjem pravila unutrašnjeg tržišta, što znači da odluka ne bi mogla biti blokirana vetom.
Prijedlozi predstavljeni 19. septembra zahtijevaju jednoglasnu podršku. Prethodni paketi sankcija su više puta mijenjani jer je Mađarska, koja ima bliske veze s Rusijom, nastojala da ih ublaži.
Pročitajte i ovo: Mađarska i Slovačka nastavljaju pritisak na Brisel zbog liste sankcionisanih Rusa"Naše sankcije djeluju" izjavila je šefica vanjske politike EU Kaja Kallas u saopštenju objavljenom 19. septembra.
"One imaju vidljiv uticaj na javne finansije i ekonomski rast Rusije. Evropska unija mora zajednički s partnerima pojačati ove napore sve dok se ne postigne mir."
Kallas je također reagovala na ruski upad u estonski zračni prostor, nazvavši ga "izuzetno opasnom provokacijom".
Među ključnim stavkama novih prijedloga su potpuna zabrana transakcija s ruskim bankama i finansijskim institucijama, uključujući one koje posluju u trećim zemljama, zabrana ulaganja u ruske Specijalne ekonomske zone povezane s ratom, te dodatne mjere protiv kineskih aktera koji podržavaju rusku vojnu industriju.
"Ove nove sankcije dodatno će ograničiti ruski pristup tehnologijama, uključujući vještačku inteligenciju i geoprostorne podatke, kao i ključnim resursima koji se koriste za proizvodnju oružja. To uključuje i one koje Rusija dobija od stranih dobavljača, uključujući Kinu i Indiju", rekla je Kallas.
Po prvi put, EU bi također sankcionisala digitalne platforme i uvela zabranu transakcija u kriptovalutama.
Međutim, nije predložena zabrana ruskih turističkih viza u EU, iako se o tome ranije raspravljalo.
Odvojeno, Velika Britanija je također najavila nove sankcije 19. septembra, koje se odnose na dva tankera iz ruske "flote u sjeni" i dva gruzijska biznismena zbog njihove podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu.
"Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti pojačavati ekonomski pritisak zajedno s našim saveznicima dok Putin ne zaustavi krvoproliće", navodi se u zvaničnom saopštenju.
Putin 'nas zavlači'
Nekoliko sati prije nego što je paket objavljen, odlazeći šef britanske obavještajne službe MI6, Richard Moore, izjavio je da Rusija nema nikakvu želju za mirom u Ukrajini.
Moore, koji se povlači s funkcije krajem septembra, govorio je u britanskom konzulatu u Istanbulu.
Rekao je da nema "apsolutno nikakvih dokaza" da ruski predsjednik Vladimir Putin želi iskrene pregovore, te da je dosadašnje učešće Kremlja u razgovorima bilo samo "zavlačenje" dok nastavlja agresiju na Ukrajinu.
"Suština problema je, i uvijek je bila, suverenitet. Putin negira suverenitet Ukrajine i njeno postojanje kao države i nacije", upozorio je Moore.