EU i dalje izražava sumnje u Ukrajinu, uprkos tome što je Zelenski povukao sporni zakon o borbi protiv korupcije

Evropska unija(EU) je kolektivno odahnula nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove sedmice brzo povukao zakon koji bi ograničio nezavisnost dvije ključne antikorupcijske institucije.

Međutim, i dalje ostaju pitanja i nagađanja o tome šta je izazvalo taj zaokret, šta to govori o vladajućoj klasi u Kijevu i kako će to uticati na šanse ratom pogođene zemlje da se pridruži EU.

Dana 22. jula, Zelenski je potpisao zakon koji je prethodno usvojila Vrhovna rada, a kojim se Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAPO) stavljaju pod nadležnost generalnog tužioca – funkcije koju imenuje predsjednik.

Uprkos ruskim zračnim napadima ranije tog dana, Ukrajinci su u roku od nekoliko sati izašli na ulice da protestuju protiv tog poteza, za koji su kritičari tvrdili da ugrožava nezavisnost institucija u zemlji poznatoj po duboko ukorijenjenoj korupciji.

Reakcija iz Brisela bila je brza – i prema parlamentu i prema predsjedniku Ukrajine zbog brzog usvajanja zakona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa pozvali su Zelenskog, tražeći objašnjenje i izražavajući "ozbiljnu zabrinutost".

Komesarka za proširenje EU Marta Kos napisala je na mreži X da su "nezavisne institucije poput NABU-a i SAPO-a ključne za put Ukrajine ka EU".

U roku od dva dana, Zelenski je napravio potpuni zaokret i predložio novi zakon koji bi poništio prethodni i osigurao nezavisnost NABU-a i SAPO-a.

Ali šteta je već bila učinjena.

Jedan diplomata, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da je Zelenski "zaista sam sebi pucao u nogu bez očiglednog razloga", jer je time dao dodatne argumente onima u EU koji tvrde da je Ukrajina beznadežno korumpirana.

Jedan diplomata je primijetio da se činilo kao da se Ukrajina iznenada vratila u vrijeme bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je neprestano pokušavao da kontroliše pravosuđe.

Janukovič je svrgnut s vlasti 2014. godine tokom protesta na Majdanu, koje je izazvala njegova odluka da ne potpiše politički sporazum i sporazum o slobodnoj trgovini s EU, već da se okrene bližim vezama s Moskvom.

Negodovanje zbog zakonodavnog preokreta ove sedmice bilo je usmjereno i na šefa predsjedničkog kabineta Andrija Jermaka, moćnu, ali duboko polarizujuću ličnost u evropskim krugovima.

Izvori navode da i dalje postoje pitanja da li je ovo zapravo "pravo lice" Zelenskog i njegovog tima, s obzirom na to da mnogi zvaničnici već dugo izražavaju zabrinutost zbog onoga što nazivaju njegovom "težnjom ka centralizaciji moći".

Zelenski je priznao da su protesti u zemlji – prvi takav javni izraz neslaganja s vladom od početka ruske invazije punog razmjera u februaru 2022. – uticali na njegovu odluku da promijeni mišljenje.

Jedan sagovornik je primijetio da se činilo kao da se Ukrajina iznenada vratila u doba bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je neprestano pokušavao da preuzme kontrolu nad pravosuđem.

Janukovič je svrgnut s vlasti 2014. godine tokom protesta na Majdanu, koje je izazvala njegova odluka da ne potpiše politički i trgovinski sporazum s Evropskom unijom, već da se okrene bližim vezama s Moskvom.

Negodovanje zbog zakonodavnog preokreta ove sedmice bilo je usmjereno i na šefa predsjedničkog kabineta Andrija Jermaka, moćnu, ali duboko kontroverznu ličnost u evropskim krugovima.

Izvori navode da i dalje postoje pitanja da li je ovo zapravo "pravo lice" Zelenskog i njegovog tima, s obzirom na to da mnogi zvaničnici već dugo izražavaju zabrinutost zbog onoga što nazivaju njegovom "težnjom ka centralizaciji moći".

Zelenski je priznao da su demonstracije u zemlji – prvi takav javni izraz neslaganja s vladom od početka ruske invazije punog razmjera u februaru 2022. – uticale na njegovu odluku da promijeni mišljenje.

Zvaničnici EU su promjenu ocijenili pozitivnom – kao znak snažnog i zdravog civilnog društva, ali i potvrdu demokratskih uvjerenja predsjednika Ukrajine– za razliku od značajnog nazadovanja koje je, na primjer, nedavno zabilježeno u Gruziji.

Izgleda da je pritisak iz Brisela također uticao na odluku predsjednika Zelenskog.

"Sve je bilo na stolu", priznao je jedan zvaničnik, dodajući da je EU to jasno stavila do znanja.

To bi moglo značiti i zamrzavanje dijela milijardi eura pomoći koje EU redovno pruža Ukrajini. Velik dio tih sredstava uslovljen je reformama, posebno kada je riječ o pravosuđu.

Liberalizacija viza

Jedan od ključnih uslova za liberalizaciju viza za Ukrajinu u procesu pridruživanja EU 2017. godine bilo je osnivanje Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU). Iako niko nije otvoreno predlagao obustavu liberalizacije viza – kao što se trenutno razmatra u slučaju Tbilisija – sama prijetnja da bi se to moglo razmotriti bila je dovoljna da uzdrma Kijev.

Zatim se pojavilo osjetljivo pitanje razdvajanja Ukrajine od Moldavije, čime bi se Moldaviji omogućilo da samostalno nastavi proces pristupanja EU. To bi bio težak udarac za Ukrajinu, s obzirom na to da su dosad obje zemlje napredovale ka članstvu ruku pod ruku.

Diskusije o tome počele su u Briselu na proljeće, pri čemu je Mađarska bila nevoljna da da zeleno svjetlo Kijevu za početak pregovora o pristupanju.

Ta ideja je bila vrlo živa i prije najnovijih dešavanja u Ukrajini, a zvaničnici EU su za RSE naznačili da bi se mogla ponovo pojaviti početkom septembra, s ciljem da se da podstrek proevropskoj vladi Moldavije pred ključne parlamentarne izbore kasnije tog mjeseca.

Činjenica da Mađarska vjerovatno neće promijeniti svoj stav o tom pitanju prije vlastitih nacionalnih izbora u aprilu naredne godine dodatno je učinilo ovo pitanje još hitnijim.

Mnoge članice EU smatraju da bi takvo razdvajanje bilo nepravedno, jer bi u suštini značilo popuštanje pred "ucjenama" Budimpešte.

Ipak, neki diplomati su priznali da su najnoviji događaji oslabili njihove argumente, bez obzira na naknadno povlačenje Ukrajine.

U prilog sve većem razilaženju, istog dana kada je ukrajinski parlament usvojio sporni zakon, grčka policija je uhapsila moldavskog oligarha Vladimira Plahotnjuka, vjerovatno najtraženijeg čovjeka u toj zemlji.

Bivši političar i jedan od najbogatijih ljudi u Moldaviji, Vladimir Plahotnjuk, navodi se kao ključni planer krađe milijardu dolara iz Kišinjeva prije deset godina – optužbu koju on negira.

U ovom trenutku, Moldavija i Ukrajina imaju potpuno različite pristupe borbi protiv korupcije, prema mišljenju nekih u Briselu.

Zanimljivo je da u Briselu postoji osjećaj da je ukrajinska frustracija mađarskim vetom i nemogućnost bloka da se s tim nosi možda navelo Zelenskog da zanemaruje "omiljene teme" EU, poput borbe protiv korupcije.

Kruže glasine da mu je nekoliko lidera bloka na nedavnoj konferenciji u Rimu reklo da bi trebao biti spreman prihvatiti da bi Moldavija mogla napredovati brže od Ukrajine.

To, u kombinaciji sa smanjenim interesovanjem za tu temu od strane nove američke administracije, dalo mu je, prema diplomatskim izvorima, priliku da se pozabavi dugotrajnim "neugodnostima" poput upornog antikorupcijskog kadra.

Možda je ovaj put pretjerao – ili otkrio svoje prave namjere. U svakom slučaju, EU je to primijetila.