Govori o "očuvanju Kosova u sastavu Srbije", nacionalističke zastave – narativi desnice našli su ovih dana svoje mesto na antivladinim skupovima u Srbiji.
Nacionalistički diskurs do sada je dominirao na skupovima vladajuće Srpske napredne stranke(SNS) i u govorima funkcionera vladajuće koalicije.
Međutim, najveći skup održan na državni i verski praznik Vidovdan u Srbiji uz govore o Kosovu i srpskom patriotizmu organizovali su studenti u blokadi tražeći od vlasti vanredne izbore.
Pročitajte i ovo: Signali skretanja na desno nakon studentskog protesta u BeograduDušan Spasojević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, smatra da je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i dalje "utemeljenija" u temama na desnom ideološkom spektru, ali da polako gubi važan politički resurs.
"Jedna od ključnih stvari koje su se promenile u poslednjih nekoliko meseci je to što je SNS izgubio tu mogućnost da pravi velike događaje i da čak imaju problem da realizuju kampanje", smatra Spasojević.
Na studentskom protestu 28. juna, na kom je bilo okupljeno više hiljada ljudi, između ostalih, govorio je univerzitetski profesor Milo Lompar, poznat po svojim desnim stavovima.
"U Ustavu je Kosovo i Metohija 'neotuđivi' deo Srbije", rekao je, između ostalog, Lompar na protestu aludirajući na to što je Kosovo, kao deo Srbije, uneto u preambulu Ustava 2006. godine.
Tokom njegovog govora čulo se skandiranje okupljenih ispred bine - "Kosovo je srce Srbije".
O neophodnosti "spasavanja Kosova" na protestu je govorio i političar sa Kosova Momčilo Trajković.
Pročitajte i ovo: Nacionalizam nadjačao borbu protiv korupcije: Komentari u regionu na miting u BeograduŽarko Korać, profesor Beogradskog univerziteta u penziji, smatra da zbog krize izazvane masovnim protestima koji predvode studenti u blokadi može da dođe do "osipanja" podrške SNS-u od onih koji pripadaju desnom političkom spektru.
"Vlast se trenutno klati u Srbiji. Tu je na delu jedan politički pragmatizam, ljudi vide da se stvari menjaju i oni menjaju stranu, pružaju ruke ka alternativi", kaže Korać.
On dodaje da je predsednik Srbije i do sada trpeo kritike krajnje desnice koja je u Srbiji proruski orijentisana.
"Princip Vučića je da uzme glasove gde god može, vladajuća koalicija uopšte nije ideološki profilisana grupa. Nisam siguran da je desnica odustala od njega", kaže Korać.
'Nacionalistički imidž' vlasti
Predsednik Srbije gradi imidž nacionaliste pre svega kroz medije pod njegovom kontrolom, ali i od vremena kada je bio jedan od čelnika ultradesne Srpske radikalne stranke, smatra Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.
"SNS je prepoznata kod desnog biračkog tela kao nacionalistička bez obzira na rezultate te politike. Umereni desničar u Srbiji je nezadovoljan stanjem na Kosovu, ali on za to ne krivi Vučića, nego (premijera Kosova Aljbina) Kurtija i međunarodnu zajednicu", kaže Spasojević.
Vlast u Srbiji ne priznaje nezavisnost Kosova koja je proglašena 2008. godine.
Dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Žarko Korać smatra da je Vučić do sada bio "stožer" desnice i da je vladajuća koalicija uvek obuhvatala i neke ideološki "desnije" opcije.
Doskorašnji potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin i njegov "Pokret socijalista" izlazili su u javnost sa izrazito nacionalističkim i proruskim izjavama.
Pročitajte i ovo: Novi posao za Aleksandra Vulina u Društvu koje vodi prvi obaveštajac RusijeVulin je poznat kao zagovornik takozvanog "srpskog sveta" kada je, između ostalog, u septembru 2020. govorio da "Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a da je predsednik Srbije predsednik svih Srba".
Dok je bio na čelu Bezbednosno-informativne agencije (BIA), redovno je odlazio u Rusiju i sastajao se sa tamošnjim zvaničnicima.
Na mestu ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u sadašnjoj Vladi je Milica Đurđević Stamenkovski, koja dolazi iz desničarske stranke Zavetnici.
Đurđević Stamenkovski je u februaru, tada zadužena za resor brige o porodici, "u ime svoje stranke" učestvovala na završnom predizbornom skupu Alternative za Nemačku (AfD), nemačke ultradesničarske partije.
Ona je na tom skupu rekla da doći vreme kada će se čitav svet podsetiti da je Kosovo "bilo, jeste i da će ostati Srbija".
Srpska napredna stranka, prema rečima Žarka Koraća, ima i podršku Srpske pravoslavne crkve, koja je važna institucija za desno orijentisane birače u Srbiji.
"Crkva je upadljivo bila uzdržana u odnosu na studentske proteste. Patrijarh je čak u Moskvi to otvoreno nazvao obojenom revolucijom", rekao je Korać.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije preneo je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu u aprilu u Moskvi poruke osude "obojene revolucije" i "zapadnih centara moći" aludirajući na masovne proteste koji se održavaju u Srbiji od pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Pročitajte i ovo: Koga je u Moskvi predstavljao poglavar Srpske pravoslavne crkve?'Desni diskurs' na antivladinim skupovima
Zastava Kosova u bojama srpske zastave na kojoj piše "Nema predaje" može se videti na blokadama saobraćaja koje ovih dana organizuju građani i studenti koji blokiraju fakultete u Srbiji.
Tu zastavu nosili su i pojedini demonstranti na velikom protestu 28. juna na trgu Slavija, dok se na tim skupovima ne mogu videti obeležja "proevropske" orijentacije.
Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu ne smatra da ovo predstavlja preuzimanje "desnog diskursa" od vlasti, već da to ima drugu funkciju.
"Studenti su uspeli da se prošire u ideološkom smislu i ka polju desnice i da time smanje mogućnost da ih sa tih pozicija SNS kritikuje i optužuje da su izdajnici i da rade za strane sile", kaže on.
Spasojević smatra da, ukoliko bude formirana studentska lista za izbore, "studenti mogu iz tih umereno desnih pozicija da uzmu i deo biračkog tela SNS-a".
Deo studenata u blokadi su u maju istrčali štafetni maraton od Novog Sada do Brisela kako bi evropskim zvaničnicima ukazali na zahteve višemesečnih blokada i protesta.
Prethodno, u aprilu, grupa studenata je biciklima stigla u Strazbur takođe kako bi skrenuli pažnju evropskih zvaničnika na situaciju u Srbiji.
Ipak, Filozofski fakultet u blokadi iz Beograda se u maju, dok su maratonci bili u Briselu, oglasio saopštenjem u kome, između ostalog, poručuje da nemaju "nikakva očekivanja od EU".
Pročitajte i ovo: Zastave na studentskim protestima. Ima li nepoželjnih?Profesor Žarko Korać kaže da još uvek nije jasno gde je mesto desnice u sadašnjoj političkoj situaciji.
"Teško je odgovoriti jer je naša politička scena u velikom komešanju i presabiranju. Ja lično mislim da studenti nisu politički profilisani i da postoje ogromne razlike među njima. Na Filozofskom fakultetu (u blokadi), na primer postoji grupa anarhosindikalista koji su ultra levo", kaže Korać.
Neke ideološke razlike bile su vidljive još u decembru 2024. na studentskom skupu na trgu Slavija kada je došlo do obračuna grupa mladića jer se na protestu pojavila EU zastava.
Sličan incident dogodio se 17. novembra u Novom Sadu na protestu građana zbog pada nadstrešnice. Manja grupa ljudi je tom prilikom došla sa zastavom EU i transparentom "Euromajdan Srbija", koji aludira na masovne demonstracije u Ukrajini 2013. godine, na kojima je zbačen proruski predsednik Ukrajine Viktor Janukovič.
Od početka protesta 2024. godine studenti su naglašavali da ona nije stranačka i izričito zabranili opozicionim strankama da ističu svoja obeležja.
Pročitajte i ovo: Zašto se EU i studenti koji protestuju uzajamno ignorišu?