Počelo je pozivima na odgovornost zbog pogibije 16 osoba u Novom Sadu. Nastavilo se traženjem raspisivanja vanrednih izbora, traženjem borbe protiv korupcije i oslobađanja uhapšenih aktivista. Kulminiralo je pozivima na teritorijalni integritet Srbije.
U sedam mjeseci protesti na koje su pozivali studenti u Srbiji su čini se promijenili fokus smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa.
"Vidjeli smo te izjave, vidjeli smo da niko nije spominjao nadstrešnicu da niko nije spominjao ubijene ljude u Novom Sadu, da se to pretvorilo u jedno četničko orgijanje, nadavanje Kosova. Zapravo to je onaj repertoar koji Vučić već koristi", kaže kolumnista Dragan Bursać.
Pročitajte i ovo: Signali skretanja na desno nakon studentskog protesta u BeograduOkupljanje na Trgu Slavije 28. juna počelo je 16-minutnom tišinom u znak sjećanja na 16 osoba koje su stradale u padu nadstrešnice na rekonstruiranoj Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Taj događaj je i bio okidač za dvomjesečne studentske blokade fakulteta i proteste širom Srbije.
Među govorima koji su uslijedili bila je i neimenovana studentica koja je okupljenima poručila da je "korupcija suština celog režima u Srbiji".
"Pitanje je dana kada će se tragedija u Novom Sadu ponoviti drugde. Odgovornost za te žrtve ne snosi priroda niti slučajnost, nego sistem koji je na svaki nivo vlasti postavio podobne, a ne stručne ljude", rekla je ona.
Nasuprot insistiranju organizatora na protestima protiv korupcije, u govorima su dominirali nacionalistički narativi.
Sa pozornice na Trgu Slavije čule su se između ostalog poruke univerzitetskog profesora Mila Lompara, poznatog po desnim stavovima, koji je poručio da je u Ustavu Srbije "Kosovo i Metohija 'neotuđivi' deo Srbije", pominjao je i odbranu suverenosti Republike Srpske, srpskog naroda u Crnoj Gori, srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Kosovo je kao dio Srbije unesen u preambulu Ustava 2006. godine. Dvije godine kasnije, Kosovo je proglasilo nezavisnost, no Srbija i dalje Kosovo smatra svojom autonomnom pokrajinom.
I jedna od predstavnica studenata u blokadi, koja je čitala program studentskog pokreta, govorila je o "poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu".
'Ovo nije pravi smjer'
Sociolog i politički analitičar iz Prištine, Artan Muhaxhiri (Artan Muhadžiri), kaže da nije očekivao ovakav "zaokret" studentskih protesta, imajući u vidu da su smatrani za "hrabar, kreativan i obećavajući pristup kritički mislećih slojeva srpskog društva protiv autoritarnog vođstva Aleksandra Vučića".
"Ovo nije pravi smjer, jer bi najveća usluga studentskih protesta narodu bila osnaživanje sociokulturnog isjceljenja, suočavanje s istinom, tumačenje prošlosti i pomoć pri ulasku u fazu političkog neorealizma", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Zastava sa mapom Kosova, u bojama zastave Srbije na kojoj piše "Nema predaje", na protestu u Beogradu 28. juna.
Muhadžiri ukazuje da su sukobi na prostoru bivše Jugoslavije pokazali "duboke posljedice pseudonacionalnih destruktivnih politika", te da je moralna obaveza mlađih generacija da napravi "historijski raskid sa negativnim trendovima".
"Najveći test je Kosovo, jer je ta tema nit koja u Srbiji dijeli normalno od nenormalnog, vizionarsko naspram reakcionarnog, i najvažnije - stvarnost od iluzija. Ako studenti padnu na ovom ispitu nanijeće ogromnu dugoročnu štetu", ocenjuje.
Ipak, dodaje da bi se ovaj zaokret mogao razumjeti i kao pokušaj studenata da pridobiju dio biračkog tela, koji je "sklon populističkim porukama".
"Dakle, neka vrsta sredine između dve krajnosti: manipulativnih bajki Vučića i brutalne istine o Kosovu."
'Studenti napravili grešku'
No, ideologija, u ovom slučaju "nacionalistička ideologija Aleksandra Vučića, ne može se poraziti nacionalizmom", upozorava profesor Enver Kazaz sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
"Studenti su napravili grešku kad su krenuli da preotimaju simbolički kapital od gospodina Vučića."
Da se radi o pogrešnom potezu smatra i kolumnista Dragan Bursać.
"Katastrofalna je greška ići na Vučića Vučićevim metodama, to je već sad osuđeno na poraz s jedne strane", kaže Bursać.
Dodaje i da sada progresivni ljudi odustaju i da se sve pretvorilo u jednu vrstu "litije".
"Ljudi su otišli u nešto što nema veze sa protestima, osim ako im to nije cilj, ali ako im je to cilj, dakle u startu su osuđeni na propast."
Vaš browser nepodržava HTML5
Pendreci i kamenice: Okršaj policije i antivladinih demonstranata u Beogradu
Ali, imajući u vidu višedecenijsku nacionalističku politiku, razvoj situacije nije iznenađujući mišljenja je član komisije za vanjske poslove Parlamenta BiH i zastupnik stranke Naroda i Pravde Nihad Omerović.
"Ona je nažalost ostala ugrađena u svijest mladih generacija sada evo studenata, na način evo da smo vidjeli da u zadnjem valu protesta da je vlast Srbije dobila partnera ili suparnika u utrci, pod navodnicima, ko će biti veći borac za srpstvo i naravno u utrci, kada je u pitanju vanjska politika za borbu za prava Srba, ma gdje oni da žive, a naravno misleći na teritoriji Kosova i teritoriji BiH."
Ipak, kaže, od početnih liberalnih stavova studentske organizacije nije očekivao toliki zaokret u desno.
"Nažalost da imamo zaokretanje udesno i na neki način maltene identične stavove kao što to čini vlast Aleksandra Vučića i kao što su to činili raniji predsjednici Srbije."
Pročitajte i ovo: Goran Radosavljević Guri među studentima koji se protive blokadama fakulteta u SrbijiSa druge strane, za neke poput Milana Petkovića, zastupnika u Zastupničkom domu BiH iz stranke Ujedinjena Srpska ovo i nisu bili studentski protesti, već protesti opozicije.
"Ako su studentski protesti, moraju biti protesti usmjereni na studentske zahtjeve, a nikakve poruke koje se tiču drugih tema. Očito ovdje imamo potpuno zamjenu teza i ovdje je neko samo iskoristio ove studente da bi ostvario neke svoje druge lične interese."
Nacionalistički impulsi
Vidovdanski protest u Beogradu razotkrio je nacionalističke i šovinističke impulse unutar studentskog pokreta, uprkos njihovim ranijim progresivnim obećanjima, ocjenjuje i politički analitičar iz Podgorice, Dušan Pajović.
"Kada su protesti krenuli, ljevičarska i građanska javnost u Crnoj Gori im je dala punu podršku, vjerujući da anarhističke metode onemogućavaju skretanje ka velikosrpskom nacizmu. Vjerovali smo da ako se studenti vode demokratijom ne mogu doći do velikosrpskog nacizma", navodi Pajović.
Sigurnosne snage privode jednog od demonstranata nakon protesta 28. juna
Međutim, kako kaže, simbol krvave ruke su zamijenile zastave s natpisima "Nema predaje", a priču o strašnom zločinu pod nadstrešnicom narativ o izdaji Kosova.
"Sada već po šablonu hegemonističke matrice, nisu se zaobišli ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora."
Prema njegovim riječima postalo je očigledno da, pored problema sa Vučićevom unutrašnjom politikom, dio studenata mu zamjera i spoljašnju.
"Ali ne zbog čega smo mi mislili - direktnog miješanja i zlostavljanja okolnih država već zbog toga što on to, prema njihovom mišljenju, ne radi dovoljno".
'Apolitičnost poljuljala Vučića'
Dva protesta održana su u centru Beograda 28. juna na državni praznik Vidovdan. Jedan su organizovali studenti koji od novembra 2024. blokiraju fakultete širom zemlje i zahtijevaju vanredne izbore. Drugi građani koji, kako kažu, podržavaju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema preliminarnoj procjeni Arhiva javnih skupova, na protestu na koji su pozvali studenti okupilo se 140.000 osoba, dok iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije kažu da je bilo 36.000 osoba.
Tokom sedam mjeseci na desetine hiljada studenata i stanovnika širom Srbije učestvovalo je u protestima. Među zahtjevima su bili i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i uklanjanje kampa iz centra grada, koji su podigli studenti koji se protive blokadama fakulteta.
Ipak, studenti, kao i drugi koji su im se pridružli, predstavljali su heterogen skup ljudi. Kao i što profesor Kazaz primjećuje, tu su bili ljudi od krajnje desnice do krajnje ljevice. U takvim okvirima, teško je uspostaviti ideologiju kao "kohezivni faktor".
"Dugo su studenti bili apolitični i tom svojom apolitičnosti oni su uspjevali poljuljati Vučića. Sad kad su ušli u ideološki teren stvari su vrlo neizvjesne", kaže Kazaz.
"Oni, time što se bore s Vučićem na njegovom terenu, legitimiraju izravno nacionalističku ideologiju i mislim da je to velika greška i da je bilo nužno liberalnom i lijevom ideologijom rušiti Vučića."
Pročitajte i ovo: Incidenti nakon velikog protesta studenata i građana u BeograduZvaničan kraj studentskog Vidovdanskog protesta proglašen je 28. juna oko 21:45.
"Od ovog trenutka ovo više nije studentski protest. Ostajemo ovde kao građani. Ova borba nije samo studentska. Danas svi tražimo izbore. Svi ćemo ustati i svi ćemo pobediti", saopšteno je sa snimljene poruke emitovane na razglasu.
Uskoro su uslijedili sukobi dijela demonstranata i policije, a u procesu je privedeno nekoliko osoba. A potom su počela postavljanja barikada širom Srbije kao "čin građanske neposlušnosti".
Barikade na putevima se postavljaju spontano, u organizaciji neformalnih zborova građana - na poziv studenata.
Blokadama zahtijevaju da vlast raspiše vanredne izbore i da se puste na slobodu svi demonstranti, uhapšeni u incidentima nakon masovnog studentskog protesta 28. juna u Beogradu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hapšenja i zaletanje vozilima: Kako je policija razbijala barikade u Beogradu?