Ukrajina i Rusija se pripremaju za ono što bi mogli biti njihovi prvi direktni mirovni pregovori od februara 2022. godine kada je Moskva započela punu invaziju na svog susjeda.
Put do pregovora koji se očekuju u Turskoj 15. maja bio je kratak. Potpredsjednik SAD-a JD Vance rekao je 7. maja da su direktni pregovori između dve zaraćene strane prioritet.
Evropski lideri su se 10. maja pridružili Volodimiru Zelenskom u pozivu na 30-dnevni prekid vatre počevši od 12. maja, upozoravajući da će Rusija biti suočena sa dodatnim sankcijama ako ne pristane na primirje.
U saopštenju nekoliko sati kasnije Vladimir Putin preudzeo je potez koji je od mnogih shvaćen i kao pokušaj preokretanja situacije, pozivajući na direktne pregovore u Istanbulu 15. maja. Tada je izjavio da se do prekida vatre može postići samo kao rezultat pregovora.
Zelenski je uzvratio rekavši da će biti u Turskoj 15. maja i pozivajući Putina da se pojavi na sastanku licem u lice, što bi bio njihov jedini susret u više od pet godina.
Kako se bliži 15. maj, detalji su oskudni. Evo pregleda nekih ključnih dilema.
Ko će učestvovati?
Zelenski je jedini, zasada, koji je potvrdio da će biti u Turskoj 15. maja. Sam po sebi njihov susret bi bio izazov za Putina, koji tvrdi da je Zelenski nelegitiman jer je njegov petogodišnji mandat trebalo da istekne prije otprilike godinu dana, nakon u slučaju da izgubi na predsjedničkim izborima.
Time se, međutim, ignoriše činjenica da je Ukrajina pod ratnim stanjem od kada je Putin naredio punu invaziju, dakle više od tri godine, što znači da je nemoguće održati izbore.
Pročitajte i ovo: Lideri EU mogu 'biti kreativni' po pitanju Ukrajine na samitu u TiraniSastanak sa Zelenskim mogao bi se smatrati priznanjem da je njegova vlast legitimna, potkopavajući jednu od glavnih narativa Kremlja o Ukrajini: da je njeno trenutno rukovodstvo dio nasleđa puča protiv vlade prijateljske Moskvi 2014. godine, što je, kako veruje Rusija, bilo podzržano od Zapada.
"Ako se Putin pojavi u Istanbulu, to bi već bio poraz za njega", rekao je politički posmatrač Alexander Friedmanza za servis Radija Slobodna Evropa na ruskom Current Time, podsećajući da je jedan od glavnih ciljeva koji je Putin zacrtao 2022. godine bilo uklanjanje Zelenskog i postavljanje vlade koja bi bila saveznik Rusije.
"Sam ulazak u pregovore sa Zelenskim bi signalizirao gubitak za Putina, posebno ako u Tursku dođe pod pritiskom", uverava ovaj sagovornik.
S druge strane, ne sastati se sa Zelenskim, izložilo bi Putina tvrdnjama da se plaši da to učini - kao što je ukrajinski predsjednik ponovo izjavio 13. maja.
Pročitajte i ovo: Dan pobjede u Moskvi: Pet stvari na koje treba obratiti pažnjuDodatni pritisak na Putina je mogućnost da Donald Trump, predsjednik SAD, otputuje u Tursku.
"Razmišljao sam o tome da odletim. Ne znam gdje ću biti u četvrtak", rekao je američki predsjednik 12. maja prije nego što je krenuo na četvorodnevno putovanje na Bliski Istok.
"Postoji mogućnost, pretpostavljam, ako mislim da se stvari mogu dogoditi", podvukao je on.
Trump je tokom svoje posjete Saudijskoj Arabiji 13. maja rekao da će državni sekretar Marco Rubio otputovati u Tursku na potencijalni sastanak između Zelenskog i Putina.
Prema Bijeloj kući, specijalni američki izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg pratit će Rubija.
Šta bi moglo biti postignuto?
Bez obzira na to da li će Putin biti prisutan ili ne, analitičari koji su govorili za RSE navode kako je malo vjerovatno da će Rusija napraviti ustupke ili odstupiti od svojih dugogodišnjih pozicija.
U nedavnoj izjavi novinarima u Kremlju Putin je pozvao na direktne pregovore u Istanbulu 15. maja.
Između ostalog, predstavio je predložene pregovore kao nastavak pregovora koji su djelimično održani takođe u Istanbulu 2022. godine, kada je Rusija tražila od Kijeva, između ostalog, obećanje o trajnoj neutralnosti i stroga ograničenja ukrajinskih vojnih snaga i kapaciteta.
"Rusija neće pristati na 30-dnevni prekid vatre i pokušaće da zadrži stari okvir iz Istanbula kako bi pregovarala o ozbiljnim ograničenjima ukrajinskog suvereniteta i bezbjednosne saradnje sa Zapadom. Ukrajina će to odbiti", napisao je ruski analitičar spoljne politike Vladimir Frolov na X-u.
Od pregovora 2022. godine, Rusija je dodatno povećala svoje zahtjeve kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji. Više puta je rečeno da bi za Moskvu mirovni sporazum da bi bio uspješan, Kijev i Zapad moraju prihvatiti rusku kontrolu nad četiri kopnene ukrajinske regije koje je Putin proglasio dijelom Rusije u septembru 2022. godine - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.
Pročitajte i ovo: Trumpova vanjska politika potresa poredak koji predvodi SAD, kaže bivša savjetnica za Rusiju Fiona Hill"Putinov poziv na direktne pregovore znači da on vidi priliku da Ukrajinu uvuče u proces 'Istanbul-2', koji veoma podsjeća na pregovore iz marta-aprila 2022. godine, kako bi postigao iste ciljeve - sada uključujući i novoanektirane teritorije", napisala je Tatyana Stanovaya, viša saradnica u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju sa sjedištem u Berlinu i stručnjak za Putinovu administraciju, na X-u.
"Realnost je da ni Moskva ni Kijev nisu spremni da se slože oko trajnog mira, jer su njihove pozicije suštinski nepomirljive", napisala je Stanovaya, dodajući da je "američka inicijativa da posreduje u postizanju dogovora osuđena na propast - bar u ovoj fazi."
Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u koji je bio Trumpov specijalni predstavnik za pregovore o Ukrajini tokom njegovog prethodnog mandata, takođe je sugerisao da je brz napredak malo vjerovatan.
"Ovo će biti dug proces. Putin i dalje izgleda misli da može da postigne svoje maksimalističke zahtjeve", rekao je Volker, istaknuti saradnik u Centru za analizu evropske politike sa sjedištem u Vašingtonu.
Ko je kriv (ako pregovori propadnu)?
Otkako je Trump započeo svoj drugi mandat sa naporom da posreduje u okončanju najvećeg rata u Evropi od 1945. godine, za šta je svojevremeno rekao da može postići za dan ili dva, Rusija i Ukrajina su pojačale svoje napore da sebe prikažu kao konstruktivne, a drugu stranu kao prepreku miru.
To je bila suština burnih aktivnosti proteklih dana, a vjerovatno će se napori udvostručiti ako pregovori ove nedelje - pod pretpostavkom da se održe - ne donesu napredak.
Ranije u svom mandatu, činilo se da je Trump uglavnom vidio Ukrajinu kao stranu koja je tvrda, što je fenomen koji je dostigao vrhunac u sukobu u Ovalnoj kancelariji kada je Zelenski posjetio Bijelu kuću 28. februara.
Pročitajte i ovo: Zelenski napustio Bijelu kuću nakon svađe s Trumpom; 'Može da se vrati kada bude spreman za mir', rekao predsjednik SADipak, administracija Trumpa je u posljednje vrijeme češće izražavala frustraciju potezima Rusiji nego što je to ranije činila. 28. aprila, Trump je rekao da želi da Putin "prestane da puca, sjedne i potpiše sporazum", a Vance je 7. maja rekao da Rusija "traži previše."
Dana 11. maja, kada je pozvao Ukrajinu da "odmah" pristane na Putinov prijedlog za direktne pregovore u Istanbulu, Trump je dodao: "Bar će moći da utvrde da li je sporazum moguć, a ako nije, evropski lideri i SAD će znati gdje stvari stoje i mogu dalje postupati u skladu s tim!"
To je sugerisalo da, ako pregovori ne uspiju i Sjedinjene Države kažu da je jedna strana posebno kriva, to bi moglo imati ozbiljne posljedice - na primjer, u smislu buduće pomoći Ukrajini ili sankcija protiv Rusije, koja kako se čini želi da poboljša svoje odnose sa SAD.