Veliki korupcijski skandal u Ukrajini testira povjerenje u Zelenskog

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u svom kabinetu 9. septembra 2025.

Sažetak

  • Korupcijski skandal u koji je umiješan Timur Mindič pojavio se kao veliki politički izazov za njegovog bivšeg poslovnog partnera, predsjednika Volodimira Zelenskog.
  • Mindič i drugi osumnjičeni optuženi su da su zahtijevali milione dolara mita od energetskih ugovora; Zelenski je uveo sankcije i distancirao se od njih.
  • Skandal rizikuje da potkopa povjerenje u Zelenskog u vladi i kod kuće i u inostranstvu usred rata sa Rusijom.

Centralna figura u korupcijskom skandalu koji potresa Ukrajinu, Timur Mindič, je stari prijatelj i bivši poslovni partner predsjednika Volodimira Zelenskog.

Izvori iz policije kažu da je Mindič napustio zemlju neposredno prije nego što je policija pretražila njegov dom.

Tužioci su navodno rekli sudu da imaju snimak poziva u kojem se čuje kako Zelenski razgovara sa drugom metom istrage, ministrom pravde Germanom Haluščenkom, dok je Haluščenko bio na grupnom pozivu sa Mindičem i Aleksandrom Cukermanom, saradnikom koji je takođe optužen i takođe je napustio zemlju.

Detalji navodnog razgovora sa Haluščenkom i tekstualne komunikacije sa Mindičem neposredno prije toga nisu poznati, a Zelenski nije pod istragom. Ali njegove veze sa Mindičem su samo jedan od razloga zašto skandal izrasta u najveći izazov sa kojim se suočio od izbora 2019. godine.

Komičar koji je igrao ulogu predsjednika u TV emisiji koju je producirala kompanija čiji je suvlasnik bio sa Mindičem, Kvartal 95, Zelenski je bio politički početnik kada je osvojio predsjedničke izbore.

Težnja ka miru bila je glavni dio njegove platforme u vrijeme kada je rat sa ruskim i antikijevskim snagama u istočnom regionu Donbasa tinjao. Ali, invazija velikih razmjera koju je Rusija pokrenula u februaru 2022. godine stavila je politiku na čekanje uglavnom, štiteći Zelenskog od iskušenja sa kojima bi se lider u mirnodopskom vremenu mogao direkto suočiti.

Čitajte: Od vojske do Zelenskog: Korupcijski skandal trese Ukrajinu

S jedne strane, ukrajinski ustav zabranjuje izbore u uslovima ratnog stanja, koje je na snazi od prvog dana invazije. Možda je još važnije to što su Ukrajinci pokazali snažno jedinstvo pred ruskom invazijom, fenomen koji je isprepleten sa prkosom koji je Zelenski pokazao prema napadu za koji su mnogi iz vana vjerovali da će zemlju brzo baciti na koljena.

Ponekad su se pojavljivale glasine o političkim linijama razdora, kao kada se razdor između Zelenskog i njegovog tadašnjeg glavnog vojnog komandanta, generala Valerija Zalužnog, javno proširio 2023. godine, što je dovelo do odlaska popularnog oficira sa funkcije i do spekulacija da bi mogao da se kandiduje za predsjednika kada se održe izbori.

'Nekontrolisana politička kriza'

Jedinstvo u ratno vreme ublažilo je ove razlike. Ali obim slučaja korupcije, nazvanog Operacija Mida, čini rizik od političkih previranja mnogo većim.

Pored neposrednih posljedica, skandal "bi mogao postati pokretačka snaga raznih domaćih političkih sukoba i situacija sljedeće godine, posebno u slučaju završetka rata i održavanja posljeratnih izbora", rekao je ukrajinski politolog Volodimir Fesenko za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.

"Glavni društveno-politički izazov jeste pronaći prihvatljivu ravnotežu između potrebe za potpunom istragom slučaja, sa njegovim naknadnim razmatranjem na sudu, i očuvanja barem relativne domaće političke stabilnosti u uslovima rata [kako bi se izbjegla nekontrolisana politička kriza tokom rata]", dodao je Fesenko.

Nisu samo veze Zelenskog sa Mindičem i drugima upletenim u istragu ono što je dovelo predsjednika u političku opasnost. Daleko od toga.

Postoje i drugi faktori koji prijete da ozbiljno potkopaju povjerenje u njega i njegovu vladu, od vojnika na frontu na istoku do kijevskih pristalica na zapadu, kao i među Ukrajincima širom zemlje i inostranstva.

Specifičnosti skandala, koji je izbio usred neumornih ruskih napada usmjerenih na energetsku infrastrukturu, direktno ga povezuju sa ratom i glavnim mandatom vlade: zaštitom njenih građana.

Osumnjičeni se terete da su tražili mito od 10-15 procenata od privatnih podizvođača Energoatoma, državnog operatera ukrajinskih nuklearnih elektrana, a postoje indicije da su možda uključivali ugovore za izgradnju instalacija za zaštitu energetskih objekata.

Troškovi navodnog mita procjenjuju se na oko 100 miliona dolara.

NABU i SAPO

Takođe, veliku pažnju privlači činjenica da su Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAPO) sprovodili istragu 15 mjeseci prije nego što je istraga objavljena ove nedelje.

To je izazvalo sumnje da je neusjpeli pokušaj Zelenskog i njegovih saveznika u julu da ograniče nezavisnost dvije agencije, koje se smatraju ključnim za antikorupcijske napore Kijeva, možda imao za cilj da se istraga zaustavi.

Do sada nije bilo znakova uličnih protesta koji su očigledno naveli Zelenskog da promijeni kurs prema NABU-u i SAPO-u, ali okolnosti su bile znatno drugačije, demonstranti su se protivili zakonu koji je on potpisao.

Čitajte: Novi antikorupcioni potez Zelenskog: Šta to znači za Ukrajinu

A pošto Rusija odbacuje pozive na prekid vatre i nema kraja rata na vidiku, skandal pruža materijal za političare u Evropi i Sjedinjenim Državama koji dugo navode zabrinutost zbog korupcije kako bi potkrijepili svoje argumente protiv pomoći Ukrajini. To bi potencijalno moglo da znači veći pritisak na Kijev da napravi teritorijalne ustupke Moskvi.

Zelenski se distancirao od Mindiča i ostalih sedam osoba formalno osumnjičenih u istrazi, očigledno nastojeći da ograniči štetu i ublaži zabrinutost kod kuće i u inostranstvu. Dekret kojim se uvode sankcije potpisao je 13. novembra, uključujući zamrzavanje imovine Mindiča i Cukermana.

Zelenski je 12. novembra rekao televiziji Bloomberg da nije razgovarao sa Mindičem otkako je istraga objavljena.

"Najvažnije su kazne za one ljude koji su krivi", rekao je. "Predsjednik zemlje u ratu ne može imati prijatelje".

Pitanje povjerenja

Haluščenko, bivši ministar energetike osumnjičen da je primio dio mita, i ministarka energetike Svetlana Grinčuk podnijeli su ostavke 12. novembra nakon što je Zelenski pozvao na njihovu smjenu, rekla je premijerka Julija Sviridenko. Grinčuk nije umiješan, a obije negiraju bilo kakve prekršaje.

Sviridenko je 13. novembra objavila da će sve državne kompanije biti revidirane.

Zelenski je takođe pokušao da umiri Zapad. Nakon telefonskog poziva istog dana, kancelarija njemačkog kancelara Friedricha Merza saopštila je da je Zelenski "obećao punu transparentnost, dugoročnu podršku nezavisnim antikorupcijskim organima i dalje brze mjere za povratak povjerenja ukrajinskog naroda, evropskih partnera i međunarodnih donatora".

Da li će to biti dovoljno, ostaje da se vidi. To može u velikoj mjeri zavisiti od ishoda slučaja, uključujući i to da li će se Mindič i Cukerman, koji je takođe negirao bilo kakve prekršaje, vratiti u Ukrajinu i suočiti se sa pravdom, kao i od daljih koraka njegove vlade da iskorijeni korupciju, uključujući i na najvišim nivoima.

Za sada, sama činjenica da je skandal izbio na vidjelo, nešto što analitičari kažu da bi bilo manje vjerovatno da se dogodi u Rusiji ili nekoj drugoj zemlji pod jačom kontrolom, možda je najbolji argument Zelenskog da je ozbiljan u borbi protiv korupcije.

Istraživački novinar Jurij Nikolov, urednik ukrajinskog medija Naši groši (Naš novac), koji je izvještavao o dokazima o korupciji u ugovorima o vojnom snabdijevanju i vladinim rashodima, rekao je da je "govorio o ovoj korupciji prije mnogo godina, o Haluščenku, o Mindiču i o svim drugim umiješanim ličnostima".

"Kraj je bio predvidljiv davno, ali nekako se prikrao neprimijećeno od strane vlasti", rekao je Nikolov za Current Time, televizijsku i digitalnu mrežu na ruskom jeziku kojom upravlja RSE. "Za mene je ovo veliko olakšanje jer pokazuje svijetu da ne samo da imamo korupciju već se i borimo protiv nje".

Uz izvještaje Rostislava Hotina, Ukrajinski servis RSE i Current Time