Kremlj je odbio poziv predsjednika Volodimira Zelenskog za 30-dnevni prekid vatre nakon što je ukrajinski lider kritizirao najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o trodnevnom prekidu vatre koji bi se poklopio sa godišnjom proslavom Dana pobjede u Moskvi.
Jednostrano mini-primirje bi se održalo od 8. do 10. maja, kada Rusija obilježava 80. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svetskom ratu.
Zelenski je doveo u pitanje potrebu da se do tada čeka na prekid vatre, rekavši da je to potez "samo da bi se Putinu obezbijedila tišina za njegovu paradu".
Zelenski je rekao da nema potrebe čekati do tada na prekid vatre.
"Iz nekog razloga svi bi trebali čekati do 8. maja prije nego prekinu vatru - samo kako bi Putinu osigurali tišinu za njegovu paradu. Cijenimo ljudske živote, a ne parade", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
"Primirje ne bi trebalo biti samo na nekoliko dana da bi se nakon toga vratilo ubijanju. Ono mora biti trenutno, potpuno i bezuslovno -- najmanje 30 dana kako bi se osiguralo da je sigurno i zagarantovano. To je temelj koji bi mogao dovesti do prave diplomatije", rekao je.
Prijedlog Sjedinjenih Država o bezuslovnom prekidu vatre, na koji je Ukrajina pristala, također je još uvijek moguć, ponovio je Zelenski.
"Rusija tačno zna šta treba da uradi i kako da odgovori: da zaista prekine vatru."
Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je ranije da je najava Kremlja od 28. aprila bila neiskrena i da treba odmah početi.
Ovo je drugi put ovog mjeseca da Kremlj poziva na prekid borbi. Prijedlog za uskrsne praznike ranije ovog mjeseca uglavnom je zanemaren jer su Rusija i Ukrajina nastavile sa međusobnim napadima.
Pročitajte i ovo: Kako su ukrajinski gradovi uništeni ruskim kliznim bombama i artiljerijomKao i svake godine svog predsjedničkog mandata, Putin će predsjedavati vojnom paradom na Crvenom trgu 9. maja -- na Dan pobjede -- slaveći sovjetsku ulogu u porazu Njemačke. Posljednjih godina iskoristio je tu priliku da kritikuje sovjetsku i rusku istoriju, dok je također napadao Zapad.
Proslava se događa dok se ruska invazija na Ukrajinu -- sada najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata -- nastavlja nesmanjenim intenzitetom u svojoj četvrtoj godini. Ruski gubici, ubijeni ili ranjeni, sada su ukupno veći od svih gubitaka koje je pretrpjela u svim sukobima u kojima je vodila od 1945.
Rusko ministarstvo obrane saopštilo je da su njegove jedinice protuzračne odbrane kasno uvečer 28. aprila uništile 51 ukrajinsku bespilotnu letjelicu u manje od tri sata. U saopštenju ministarstva objavljenom na Telegramu navodi se da su njegove jedinice uništile 40 dronova iznad zapadne regije Kursk. Ostale bespilotne letjelice uništene su iznad središnje regije Orjol i Belgoroda na jugu te iznad Krimskog poluotoka i Crnog mora.
Napori da se postigne bilateralni prekid vatre ili širi mirovni sporazum povećali su tempo kada je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost u januaru, obećavši da će okončati borbe u roku od 24 sata.
Pročitajte i ovo: Putin pozvao na trodnevni prekid vatre s Ukrajinom povodom Dana pobjedeNjegov prethodnik, Joe Biden, odbio je sudjelovati u suštinskim razgovorima s Moskvom sve dok invazija traje.
Iako je Trump otvorio direktne razgovore s Moskvom, ruski zvaničnici su nastojali proširiti pregovore kako bi uključili ne samo sukob u Ukrajini, već i šire bilateralne odnose između Washingtona i Moskve.
Rusija i Ukrajina su se dogovorile o ograničenom prekidu vatre u martu, ali su dvije strane nastavile napadati jedna drugu. Na bojnom polju, ruske snage su iskoristile svoju prednost -- u ljudstvu i naoružanju -- da iscrpe ukrajinske trupe.
Tokom vikenda, na marginama sahrane pape Franje u Vatikanu, Trump je imao svoj prvi sastanak sa Zelenskim od februara, kada su razgovori u Ovalnom uredu propali u neslaganju.
Pročitajte i ovo: Trump i Zelenski o mirovnom sporazumu na marginama sahrane pape FranjeTrump je rekao da je sastanak prošao dobro, ali je dodao da misli da je Zelenski spreman da ustupi Krimski poluotok Rusiji kao ustupak -- nešto što je ukrajinski lider dugo tvrdio da nikada neće učiniti. Trump je kasnije pozvao Putina da "prestane pucati" i pristane na mirovni sporazum.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ponovila je tu tvrdnju 28. aprila.
Trump "želi vidjeti trajni prekid vatre. Razumijem da je Vladimir Putin jutros ponudio privremeni prekid vatre", rekla je. "Predsjednik je jasno rekao da želi vidjeti trajni prekid vatre prvo da zaustavi ubijanje, da zaustavi krvoproliće."
Stručnjaci kažu da Putin odugovlači razgovore jer njegove snage imaju prednost na bojnom polju, a prekid vatre na trenutnoj liniji kontakta bi ga ostavio bez jednog od njegovih glavnih ciljeva: potpuno zauzimanje četiri ukrajinske regije za koje Moskva tvrdi da je anektirala: Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.
Dodaju da bi ustupanje teritorije Rusiji bilo politički i ustavno nemoguće za Zelenskog, a ukrajinski građani i zakonodavci oštro se protive toj ideji.
Rusija želi da bilo koji mirovni sporazum prizna njenu kontrolu nad gotovo 20 posto Ukrajine, uključujući Krim. Također želi da Ukrajina bude demilitarizirana i izvan NATO-a. Moskva je također odbacila zahtjev Kijeva za zapadnim mirovnim snagama koje bi nadzirale bilo koji sporazum o prekidu vatre.