Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Nakon što je premijer RS Milorad Dodik proteklog vikenda izjavio da je najbolji model za buduće državno uređenje BiH ako bi ona bila „definisana kao savez federalnih država”, ne prestaju reakcije u bh. javnosti.
Nakon što je Miroslav Lajčak napustio BiH i preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, pa tako obaveze visokog predstavnika obavlja iz Bratislave, najčešće pitanje koje se postavlja u bh. javnosti je – ko će i kada naslijediti Lajčaka? Nastojali smo saznati više detalja o dva “najozbiljnija” kandidata: diplomate Velike Britanije i Grčke - Emir Peri Džons i Aleksandros Malis.
Povodom hapšenja Vjekoslava Vukovića, pomoćnika ministra bezbjednosti BiH, koji je u Rijeci uhapšen sredinom januara ove godine pod sumnjom da je je umiješan u pokušaj atentata pripreman u susjednoj zemlji, tek danas se oglasilo Vijeće ministara BiH.
Nakon što se supervizor za Brčko Rafi Gregorijan sastao sa predstavnicima vodećih političkih partija u BiH, te javno izrazio podršku nacrtu amandmana na Ustav BiH kojim se regulira pravni status Brčko Distrikta, sve je izvjesnije da će konačni status ovog područja uskoro biti riješen.
Sarajevo obilježava 25. godišnjicu od održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara. Uz prigodne aktivnosti i paljenje olimpijske baklje, sjeća se vremena kad su oči svijeta prvi put nakon sarajevskog atentata bile uprte u grad koji je zauzvrat ponudio najbolje organizovanu Olimpijadu u istoriji.
Povodom godišnjice ubistva srednjoškolca Denisa Mrnjavca, prije godinu dana u sarajevskom gradskom tramvaju, danas je održana rasprava o tome kako spriječiti maloljetničku delikvenciju. Da li je ovaj tragični događaj donio bilo kakve pouke i uticao na smanjenje teških krivičnih djela koje čine malodobne osobe?
U Sarajevu je obilježena 15. godišnjica od pogibije 67 i ranjavanja 142 ljudi na pijaci Markale, koji su stradali od granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske. Ovaj dan obilježava se i kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine. Šta Sarajlijama znači ovaj dan i koliko se značaja pridaje sjećanju na opsadu grada?
Diplomatski kor u BiH organizovao je danas u Sarajevu oproštajni prijem za visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka. On odlazi sutra iz BiH kako bi već narednog dana - 6. februara, preuzeo dužnost ministra inozemnih poslova Slovačke. „I pored toga, još sam visoki predstavnik s bonskim ovlastima," izjavio je Lajčak.
Nakon sastanaka tri bh. lidera u Prudu, a zatim u Banjoj Luci otvoren je niz pitanja o stvarnim dometima dogovora: teritorijalne jedinice, ekonomske regije, etnički čista područja. U medijima su se pojavile i navodne geografske karte koje su dogovorili Dodik, Čović i Tihić. Čak i ove karte se razlikuju jer su, navodno, jednu "krojili" Dodik i Čović, a drugu sam Tihić.
Prema važećim zakonima i pravilnicima državnih institucija u BiH, za poklone stranim zvančnicima smije se potrošiti između 50 i 500 KM. Pokušali smo saznati šta na poklon dobivaju, a šta poklanjaju bh. zvaničnici.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o uvođenju restriktivnih mjera za 34 osobe koje se dovode u vezu sa mrežom pomagača haškim bjeguncima. Ovom odlukom se sprečava njihov ulazak i tranzit preko BiH ukoliko ne posjeduju bh. državljanstvo.
Biljana Plavšić povukla je priznanje krivice koje je dala pred Haškim tribunalom rekavši da je to učinila samo zato da bi ostale tačke optužnice, uključujući genocid, bile odbačene i da bi izbjegla suđenje koje bi inače trajalo najmanje tri godine.
Nakon što su Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije, Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, i Milorad Dodik, prvi čovjek Saveza nezavisnih socijaldemokrata, iznijeli svoja viđenja nastavka dogovora po Prudskom sporazumu, reakcije stranaka jednako su oprečne kao i stavovi trojice lidera.
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak preuzeo je u ponedjeljak dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, a iz Bratislave u Sarajevo se vraća na sastanak Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira. Na sjednici u utorak biće razmatrana procedura izbora novog visokog predstavnika u BiH.
Bosanskohercegovački entiteti su zbog razlika u brojnim, prvenstveno političkim stavovima, sve udaljeniji - kao da ne pripadaju istoj državi. Novi primjeri su potpuno suprotne reakcije na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Evropskom parlamentu, te na ratne događaje na Bliskom Istoku, odnosno u pojasu Gaze.
Dok se čeka inauguracija 44. američkog predsjednika, hiljadama kilometara daleko, u Travniku, rodnom mjestu nobelovca Ive Andrića, u tvornici konfekcije „Borac“, šiju se odijela "Obama". U Hrvatskoj i BiH "pomama" za odijelima pod nazivom “Obama” već je počela.
Danas je Evropski parlament, na ovogodišnjem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom poziva države članice Unije i države Zapadnog Balkana, da ubuduće obilježavaju 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. U Rezoluciji, koju su zajedno predložile sve političke grupacije u EP, naglašeno je da je potrebno podsjetiti se i prikladno pokloniti svim žrtvama zločina koji su počinjeni za vrijeme ratova na Balkanu.
“Plinska kriza” koju još uvijek proživljavaju zemlje regije – a BiH na posebno dramatičan način, potvrdila je ono što građani osjećaju godinama: političari vode računa o svojim interesima, a građani su, i u ovoj situaciji, prepušteni sami sebi. Koliko je država BiH djelotvorna u novonastaloj situaciji?
Prestanak dotoka plina u Evropu još jednom je upozorio zemlje regije kako je neophodna čvršća međusobna saradnja, ne samo u kriznim situacijama, nego i inače. BiH bi, da nije bilo dobre volje njenog susjeda - Srbije, teže podnijela nestašicu ovog energenta.
Učitajte više sadržaja...
