Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES upozorio je kako, slično reformi policije, i sve druge važne odluke za BiH zavise od dvojice stranačkih lidera: Harisa Silajdžića i Milorada Dodika. Da li je i koliko ova teza tačna?
Priča o reformi policije u Bosni i Hercegovini, kao uslovu za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, nema kraja. Analiziramo da li su glavni kočničari u ovom trenutku Stranka demokratske akcije i Stranka za BiH?
Parlament BiH u četvrtak nije nije usvojio zakone neophodne za reformu policije, a koji su i uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u aprilu. Kakvu ulogu u svemu ima struka, a kakvu politika?
Predsjednik bosanskohercegovackog HDZ-a 1990 Božo Ljubić, ovih dana je uputio pismo visokom medjunarodnom predstavniku u toj zemlji Miroslavu Lajčaku u kojem je izrazio negodovanje zbog navodnog odbacivanja prijedloga legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, o promjenama Ustava. Ljubić je obećao poslati dodatna pojašnjenja pozicije hrvatskih stranaka o tome Uredu visokog predstavnika i ambasadorima zemalja članica Vijeća za provedbu mira
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić izjavio je da će dati ostavku ako u roku koji je postavio Brisel ne budu usvojeni zakoni o reformi policije, potrebni za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Reforma policije je uslov koji mora biti ispunjen, kako bi BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u aprilu. Na zakone iz oblasti reforme policije uloženo je oko 60 amandmana, ali nijedan nije usvojen.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH su po nalogu državnog Tužilaštva su uhapsili četiri osobe u Sarajevu i jednu u Bugojnu zbog sumnje da se radi o pripremanju terorističkih djela.
Reforma policije u BiH se pokazala kao dug i mukotrpan proces. Usprkos brojnim sastancima i deklaracijama, zasjedanjima i tribinama, dogovora nema. Opozicija je za neuspjeh optužila međunarodnu zajednicu.
Ni nakon 22 mjeseca od formiranja, Komisija za ispitivanje ratnih stradanja Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih građana Sarajeva u periodu od 1992.-1995. godine nije uspjela okončati zadatak.
U otvorenom pismu reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH Mustafe ef. Cerića predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću ponovo su podržani zahtjevi porodica Bošnjaka deportovanih iz Crne Gore 1992. godine.
Organizacija porodica poginulih i nestalih iz Istočnog Sarajeva i logoraša s ovog područja pokrenuli su inicijativu o gradnji krsta na lokalitetu Zlatišta, iznad Sarajeva, kao spomenik poginulim Srbima u Sarajevu i okolini. Iz Sarajeva su uslijedile burne reakcije.
Članovi Predsjedništva BiH u posljednje vrijeme niti o jednom važnom pitanju ne uspijevaju postići konsensus. Sve češće se u ovoj državnoj insitituciji pokreće se mehanizam zaštite tzv. vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon što je predsjedvajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić iznio stav kako bi Crna Gora trebala da se izvini građanima BiH za zločine, zahtjevu se pismom pridružila i grupa intelektualaca iz BiH i svijeta.
Nakon što se ispostavilo da su četvorica alkoholiziranih napadača bošnjačke nacionalnosti prošle sedmice u Žepču pretukli dječaka hrvatske, po automatizmu sljedećeg su dana trojica Hrvata pokušala napasti dječaka Bošnjaka.
Nakon što je Narodna Skupština RS usvojila Rezoulciju o nepriznavanju nezavisnosti Kosova, političari iz RS danas su pokrenuli inicijativu da sličnu rezoluciju donese i Parlament BiH.
Bonske ovlasti koje koristi Ured visokog predstavnika u BiH postale su predmet medijskih sukoba različitih stranačkih opcija u oba bh. entiteta. Da li je uticaj OHR oslabio ili ojačao nakon prošlosedmičnog zasjedanja Vijeća za provefbu mira?
U BiH se ne stišavaju reakcije na Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske kojom je najavljeno da će ovaj entitet raspisati referendum o otjcepljenju, ukoliko većina zemalja UN-a i Evropske unije priznaju nezavisnost Kosova.
Kosovska nezavisnost uzdrmala je političku situaciju u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su političke i nacionalne podjele ponovo došle do izražaja.
Da li se proglašavanjem nezavisnosti Kosova završava raspad Jugoslavije, ili se time otvara novo poglavlje podela na Balkanu? Da je vreme stvaranja ideološke slike o jedinstvu etničkog prostora gotovo?
Vlasti BiH se neće izjašnjavati o pitanju priznanja najavljene nezavisnosti Kosova. Bosanskohercegovački zvaničnici smatraju kako se to u međunarodnim krugovima od Bosne i Hercegovine i ne očekuje.
Učitajte više sadržaja...
