Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Skupština RS u srijedu će iznijeti zaključke vezane za zahtjev predsjednika tog entiteta Rajka Kuzmanovića, koji traži da se Skupština odlučno suprotstavi prekrajanju ustavnog uređenja na bazi "iskrivljene slike ratnih događanja".
Finansijska kriza koja se iz SAD -a prenijela u druge krajeve svijeta, izazvala je i u BiH pitanja o tome šta slijedi. Građani koji imaju uloge u bankama strahuju za njihovu sudbinu, dok iz Centralne banke BiH poručuju da za to nema razloga.
Prema preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima, odziv birača na nedjeljnjim opštinskim izborima u BiH bio je 55 posto. U Federaciji BiH glasalo je 53,12 posto, u Republici Srpskoj 57,95 posto i u Brčko Distriktu 58,36 posto. Prema osvojenom broju načelničkih pozicija, ubjedljivo je pobijedio Savez nezavisnih socijaldemokrata sa 41 mjestom za načelnika, odnosno gradonačelnika Banje Luke.
Najava ministara odbrane EU sa sastanka koji je prije dva dana održan u Dovilu - da će vojna misija u BiH biti ukinuta, izaziva različite reakcije. I dok jedni smatraju kako EUFOR u BiH treba ostati sve dok zemlja ne postane članicom EU i NATO-a, drugi ocjenjuju kako je njen zadatak davno završen.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je u utorak uveče Deklaraciju o stanju u BiH, koju su sačinili izvjestioci Monitoring komiteta. U Rezoluciji se traži promjena tzv. “entitetskog glasanja” Najžešće reakcije stižu iz RS, gdje se tvrdi da rezolucije koje se usvajaju izvan BiH, ne donose ništa dobro.
Subotnja deklaracija Glavnog odbra Stranke demokratske akcije o potpunom provođenju Dejtonskog sporazuma naišla je na oštre reakcije Kancelarije visokog predstavnika u BiH i političkih partija u RS. U opoziconim strankama ovaj potez ocjenjuje se kao predizborna igra.
Delegati hrvatskog i srpskog naroda u Parlamentu Bosne i Hercegovine u srijedu su usvojili zaključak kojim se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine predlaže uspostavljanje kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine.
Zakonitost u radu Centralne izborne komisije BiH dovedena je u pitanje nakon što se ta institucija proglasila nenadležnom u slučaju premijera Federacije BiH Nedžada Brankovića, za koga je Transparency International BiH utvrdio da je, pored premijerske pozicije, istovremeno i dioničar u Društvu za upravljanje fondom ABDS.
Sud u Haagu odbacio je danas zahtjev osoba koje su preživjele masakr u Srebrenici 1995. godine da holandska država bude proglašena krivom za smrt njihovih bližnjih. "Holandska država ne može da bude odgovorna za djelovanje holandskih "plavih kaciga”, navodi se u izjavi Suda. Kakve su reakcije na ovu odluku, prije svega porodica žrtava koje su podnijele tužbu?
Posjeta ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića, protekle subote Banjaluci, odnosno njegova izjava koju je tamo dao, izazvala je burne reakcije, prije svega u Federaciji BiH. Posebno se naglašava kako je Dačić zalaganjem «za saradnju između Srbije, RS i drugih država u regiji» negirao postojanje države BiH.
Danas je u BiH zvanično počela politička kampanja za opštinske izbore, zakazane za 5. oktobar ove godine. Za naklonost birača boriće se preko 70 političkih partija, 40 koalicija i oko 150 nezavisnih kandidata. Već prvog dana kampanje političari su davali velika obećanja, što nije ništa neobično. Naime, za lažna predizborna obećanja do sada niko nije dogovarao.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopćilo je da ni na jedan podneseni zahtjev tokom ove i prošle godine nije izdalo dozvolu za izvoz naoružanja i vojne opreme u Gruziju. Istovremeno, ruski ambasador u BiH Konstantin Šuvalov je naveo da je primjetna nedosljednost organa BiH u izvozu oružja “jer prebacuju odgovornost jedni na druge“, istakavši da mu „takva politika nije jasna”.
Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine pozvala je Agenciju za privatizaciju Srbije da zaustavi najavljenu prodaju imovine bh. preduzeća koja su ostala u toj zemlji nakon raspada SFRJ. U pismu koje je upućeno iz Sarajeva navodi se kako se sprovođenjem Uredbe srpske vlade o prodaji imovine krše odredbe međunarodnog ugovora, Okvirnog sporazuma o sukcesiji - Aneks G, koji je potpisala Srbija.
Tokom susreta koje ovih dana održava visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak pojedinačno sa liderima najjačih bh. političkih partija, u središte pažnje je postavljeno pitanje refome tzv. dejtonskog ustava. Za ovaj dokument se odavno tvrdi da je poslije toliko godina postao “tijesna košulja”. Međutim, i dalje nema minimuma zajedničkog političkog stava za neophodne promjene.
Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je još u martu 1991. godine. O organizovanju novog popisa do sada nije bilo dogovora političkih lidera, pa će vjerovatno jedna od tema njihovog sastanka s visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom, 23. avgusta, biti mogućnost organizovanja popisa 2011. godine.
Banjalučki list “Fokus” objavio je danas kako su zvaničnici BiH, prvenstveno predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i član Predsjedništva Željko Komšić stajali iza izvoza oružja u Gruziju. Istovremeno, predstavnici vlasti u BiH demantovali su sve informacije vezane za prodaju oružja Gruziji.
Iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini potvrđeno je da američka administracija nije inicirala ni zvanične ni nezvanične razgovore s političkim liderima o ustavnim reformama, kako su prenijeli pojedini bh. mediji. Već tradicionalno - dok jedni priželjkuju, drugi odbijaju da se međunarodna zajednica upliće u ovo za BiH važno pitanje.
Tri nevladine organizacije iz glavnih gradova tri države nastale nakon raspada Jugoslavije - Documenta iz Zagreba, Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda - pokrenule su inicijativu za uspostavu jedinstvene komisije za utvrđivanje činjenica o dešavanjima u toku ratova na ovim prostorima.
Na predstojećim opštinskim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 5. oktobar ove godine, pripadnici nacionalnih manjina imaće priliku da biraju svoje predstavnike u lokalnim organima vlasti. Međutim, to pravo će moći iskoristiti samo opštine koje su svojim dokumentima predvidjele učešće u vlasti pripadnika etnički manjinskih grupa.
Iz Vlade Srbije je najavljeno da će uskoro biti zatražen hitan sastanak zemalja regiona zapadnog Balkana, na kojem bi se raspravljalo o problemu izbjeglica i o provođenju "Sarajevske dekalaracije" . U realizaciji ovog dokumenta , potpisanog 2005. godine, nije se mnogo odmaklo.
Učitajte više sadržaja...
