Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Vanredni izbori na Kosovu zakazani za 28. decembar
- Rusi pregovaraju sa tri partnera o prodaji udela u NIS-u, kaže Vučić
- Nemačka ambasada u BiH 'šokirana' SS šlemom koji je ministar poslao OHR-u
- Osporava se odluka o razrešenju glavnog državnog tužioca Kosova
- Zelenski kaže da je spreman za 'konstruktivan, iskren i brz' rad s Trampom na mirovnom planu
Balkan na RSE
Prošlo je 30 godina od kada je potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, takođe poznat kao Dejtonski mirovni sporazum (DMS), Dejtonski sporazumi, Pariski protokol ili Dejton-pariski sporazum. Mirovni sporazum postignut je u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson blizu Dejtona u američkoj saveznoj državi Ohajo, u novembru 1995. godine, a formalno potpisan u Parizu 14. decembra 1995. Pogledajte hronologiju Dejtonskog sporazuma.
Iako su prošle tri decenije od završetka rata, postdejtonske generacije u BiH i dalje odrastaju pod teretom podela, različitih verzija istorije i očekivanja da poprave sistem koji nisu stvorile. Mladi u Mostaru, Banjaluci i Sarajevu s kojima je razgovarao RSE govore o školama podeljenim po etničkim linijama, političkim narativima koji ih vraćaju u devedesete i pokušajima da sami grade mostove koje su stariji srušili. Uprkos različitim programima, nasleđenim traumama i dominantnim podelama, sve glasnije poručuju da im je dosta ratnih tema i da žele prostor za zajedničku budućnost.
Kada je pre trideset godina završen rat u BiH, ruski region Čečenija išao je iz jednog u drugi sukob, dok su talibani polako dolazili na vlast u Avganistanu. Generacije rođene u godinama u kojima se svet oslobađao okova Hladnog rata, stasavaće u državama čija će ih nestabilnosti zauvek obeležiti - detinjstva su provodili brojeći žrtve, uz detonacije i vojne helikoptere, slušajući priče o užasima i izgovarajući prve reči u izbeglištvu.
Složene podele koje je doneo Dejtonski sporazum, osećaju se i u svakodnevici u BiH. Između ostalog, neprecizno utvrđena međuentitetska linija razgraničenja, duga oko 1.150 kilometara, i dalje stvara administrativne probleme – što se jasno vidi na projektu proširenja piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Par dana pred predsedničke izbore u Republici Srpskoj u svega nekoliko sati desio se politički potres – prvo je isplivao kompromitujući snimak, a zatim je Vlado Đajić munjevito smenjen i s pozicije direktora banjalučkog Kliničkog centra, i sa čela gradskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U istom danu kada je saslušan u policiji, pravosuđe otvorilo istragu, a predsednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio da stranka "ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne s narkoticima", Đajić se pojavljuje na predizbornoj tribini u banjalučkom naselju Lauš.
Za analitičare sigurno je samo jedno – da je Đajić smenjen jedino zbog potencijalne izborne štete, četiri dana uoči prevremenih predsedničkih izbora u Republici Srpskoj.
Prevremeni izbori u Republici Srpskoj doneli su novu dinamiku političke kampanje. Uporedo sa klasičnim skupovima i medijskim nastupima, kandidati se sve više oslanjaju na digitalni prostor, uglavnom koristeći Fejsbuk i Instagram, dok su X i TikTok marginalni. RSE je analizirao profile četvorice kandidata, kada su ih otvorili, koliko pratilaca imaju i koje mreže preferiraju.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je novi pritisak na Moskvu, ali i države koje posluju s Rusijom, u okviru nastojanja da zaustavi rat u Ukrajini. Američki Stejt departmenta nije odgovorio na upit RSE da li bi i Srbija bila obuhvaćena tim sankcijama, dok se već suočava s posledicama američkih kaznenih mera prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) usled većinskog ruskog vlasništva.
"Tramp je tek počeo, ali neće odustati od tih svojih namera, a Srbija tu zaista nema manevarski prostor ni prema Rusiji, ni prema SAD, ona prosto mora čekati ishod tog, da tako kažem, dvoboja Vašingtona i Moskve", kaže bivši diplomata Srećko Đukić, dodajući da to Srbiju stavlja pred "vrlo ozbiljne izazove".
Skupština Crne Gore "antiruskim delovanjem" pokušava da "demonizuje Rusiju" a crnogorsko rukovodstvo povećava tenzije i učvršćuje status "neprijateljske države prema Moskvi, izjavio je ruski ambasador u Podgorici Aleksandar Lukašik. Te optužbe po oštrini naliče retorici Rusije iz vremena zahlađenja odnosa Podgorice i Moskve pre deset godina. Posljednja reakcija Moskve usledila je nakon što je parlament dao zeleno svetlo za slanje crnogorskih vojnika u NATO misiju za pomoć Ukrajini, protiv koje je Rusija 2022. pokrenula agresiju.
I pre deceniju, kada se Crna Gora spremala da uđe u NATO, Rusija je burno reagovala što je dovelo do gotovo potpunog prekida odnosa. Tada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, a posle njene smene 2020. odnosi Moskve i Podgorice su se poboljšali. Na vlast je došla koalicija stranaka koje je predvodio Demokratski front čiji su lideri Andrija Mandić i Milan Knežević otvoreno podržavali ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međutim, među 44 poslanika koja su glasala za slanje vojnika u misiju NATO-a bila su četiri iz partije Mandićeve, koji je i predsednik Skupštine, čime je obezbijeđena većina u parlamentu koji ima 81 poslanika.
Kosovska skupština u sredu nije odobrila novu vladu koju je predložio Pokret Samoopredeljenje. Posmatrači kažu da neuspeh odražava degradaciju političkog života i nedostatak odgovornosti svih partija u zemlji. Sad su na Kosovu raspisani prevremeni parlamentarni izbori. Međutim, analitičari ukazuju i da je teško predvideti formiranje vlade na Kosovu bez dve velike albanske stranke, pri čemu nije jasno koje bi to dve partije bile i da li bi mogle da sarađuju bez posredovanja međunarodnog faktora.
Osam meseci nakon tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima, u kojoj su poginule 63 mlade osobe, i neposredno pred početak sudskog procesa, makedonski poslanici su najavili da će raspravljati o političkoj odgovornosti u skupštinskoj anketnoj komisiji. Opozicija je podnela predlog Skupštini, a vladajuća VMRO-DPMNE najavila da će se složiti, pod uslovom da se komisija proširi na sve prethodne tragedije. Bivši poslanici kažu da je praksa pokazala da skupštinske anketne komisije nisu bile efikasne u vršenju kontrolne funkcije nad izvršnom vlašću – često ne ostvaruju ustavni cilj utvrđivanja političke odgovornosti. S druge strane, javni tužilac smatra da je anketna komisija za tragediju u Kočanima zakasnila jer je sudski proces već počeo.
Svet
Šef vodeće ukrajinske antikorupcijske agencije izjavio je da se o pritisku na istragu o eksplozivnom korupcijskom skandalu u zemlji raspravljalo na "visokim položajima", dok se velika politička kriza razvija oko predsednika Volodimira Zelenskog. Skandal je potresao ratom razorenu zemlju i uključuje tvrdnje da su sredstva namenjena jačanju odbrane ranjive energetske infrastrukture od ruskih vazdušnih napada preusmerena kroz mito političkim insajderima. Semen Krivonos, šef Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) – jedne od agencija koje vode istragu – rekao je za Ukrajinski servis RSE da se istraga suočava s nizom političkih i birokratskih prepreka, ali da će se nastaviti.
U skandal su uključeni ljudi na najvišim nivoima ukrajinske vlade, a u središtu je biznismen Timur Mindič, stari prijatelj i bivši poslovni partner samog Zelenskog. Međutim, za ukrajinskog predsednika bi moglo da bude dosta nezgodnije ako se ispostave kao tačni navodi opozicionog poslanika Jaroslava Železnjaka koji je rekao da zapisi o istrazi protiv korupcije uključuju osobu pod šifrovanim imenom Ali Baba, koja je uticala na vlasti da vrše pritisak na agencije za borbu protiv korupcije. Prema njegovim rečima, Ali Baba je zapravo Andrij Jermak, šef kabinete Zelenskog i u jedno njegov najbliži i najuticajniji saradnik.
Na severu Kirgistana izbila je tuča u kojoj su učestvovali kineski radnici, otkrivajući porast antikineskog raspoloženja u toj centralnoazijskoj zemlji. Desetine kirgistanskih i kineskih građevinskih radnika sukobili su se u selu Konstantinovka u severnoj pokrajini Čuj nakon spora na putu. Policija je privela 16 osoba i pozvala na ispitivanje još 44, uključujući kineske radnike. Tuča je istakla ljutnju u Kirgistanu zbog projekata koje finansira Kina i priliva kineskih radnika u tu siromašnu zemlju.
Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Andrej Zarević
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!