Human Rights Watch (HRW) je upozorio da bi tretman pritvorenih migranata u Bosni i Hercegovini (BiH) trebao izazvati zabrinutost kod vlada koje razmatraju slanje dodatnih migranata u tu zemlju.
Proceduralna kašnjenja, ograničen pristup advokatima i zabrinutost zbog uslova i pristupa uslugama doveli su migrante u opasnost, navodi HRW u objavi 26. maja.
Kako piše HRW, vlada Ujedinjenog Kraljevstva predložila je BiH, zajedno sa Srbijom i Albanijom, kao potencijalne lokacije na Balkanu za centar za povratak. Tražioci azila iz drugih zemalja čiji su zahtjevi odbijeni bili bi poslani tamo, dok bi se dogovorili njihovi povratci u zemlje porijekla ili druge treće zemlje.
"Dugotrajno pritvaranje migranata bez adekvatnih zaštitnih mjera dovodi ljude u rizik od kršenja prava", rekao je Hugh Williamson, direktor za Evropu i Centralnu Aziju u Human Rights Watchu.
"Slanje dodatnih tražitelja kojim je azil odbijen iz Ujedinjenog Kraljevstva, ili potencijalno iz Evropske unije (EU), u već problematičan sistem pritvora u Bosni samo bi pogoršalo postojeće probleme i pogoršalo zloupotrebe", kaže Williamson.
Evropska komisija je takođe predložila uspostavljanje centara za povratak na još neodređenim lokacijama izvan EU kako bi se olakšao povratak osoba kojima je naređeno da napuste EU. Komisija je takođe predložila da se zemljama EU olakša slanje tražitelja azila u zemlje izvan EU koje su označene kao "sigurne" za obradu njihovih zahtjeva za azil, navode iz HRW-a.
U aprilu 2025. godine, HRW je proveo dvije sedmice u Bosni istražujući situaciju za migrante i tražitelje azila.
Tokom posjete pritvorskom centru za migrante u Lukavici, blizu Sarajeva, HRW je, kako navode, utvrdio kašnjenja u obradi povratka odbijenih tražitelja azila, uključujući one koji su ponovo primljeni iz EU, kao i one koji su pritvoreni iz razloga nacionalne sigurnosti i krivičnih djela, što je u nekim slučajevima dovelo do produženog pritvora, do maksimalno 18 mjeseci.
HRW je uspio posjetiti centar, ali je osoblje kontrolisalo posjetu, a istraživači nisu mogli privatno razgovarati sa pritvorenicima. Osoblje pritvorskog centra reklo je Human Rights Watchu da su uslovi pritvorenika dobri, sa redovnom tjelovježbom i pristupom svježem zraku. Međutim, organizacija za pravnu pomoć Vaša Prava BiH - jedina nevladina grupa sa pristupom - rekla je Human Rights Watchu da su dobili izvještaje od pritvorenika koji prikazuju drugačiju sliku, posebno o redovnom vremenu provedenom vani.
Iako bi osobe u pritvorskom centru trebale imati pristup pravnim savjetima, u praksi je pristup ograničen od strane osoblja pritvorskog centra, saopštila je organizacija Vaša prava BiH. Nije dostupna savjetodavna služba za osobe u pritvoru s potrebama za mentalnim zdravljem.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Bosni rekao je Human Rights Watchu da je izrazio zabrinutost u vezi s transparentnošću i odgovornošću u pritvoru kod ureda ombudsmana zemlje i pozvao ured da sastavi službeni izvještaj o uvjetima pritvora. Ured to još nije učinio.
Zvaničnici Službe za poslove sa stranacima, koja upravlja imigracijskim pritvorskim centrima u BiH, rekli su da se migranti i tražitelji azila uglavnom pritvaraju iz razloga nacionalne sigurnosti, neki zbog krivičnih optužbi ili kada postoji dobra šansa za prisilnu repatrijaciju ili ponovni prijem u prethodnu zemlju ulaska, prvenstveno Srbiju.
Kako navode iz HRW-a, organizacija Vaša prava BiH ima mandat da pruža besplatne pravne savjete osobama u pritvoru, iako pritvorena osoba mora zatražiti njihove usluge.
Nakon upornih napora, znak s kontakt podacima Vaša prava BiH postavljen je u zajedničkim prostorijama pritvorskog centra, ali mnogi pritvorenici i dalje ne razumiju da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, rekli su zaposleni u Vašim pravima BiH. Osoblje Vaših prava BiH reklo je da ih Služba za poslove sa strancima ponekad ne obavještava čak i ako pritvorena osoba zatraži da se vidi s advokatom.
Iz organizacije Vaša prava BiH, kako prenosi HRW, takođe su naveli da Služba za poslove sa strancima ne otkriva detalje o optužbama pritvorenicima ili njihovim advokatima, posebno kada se slučaj odnosi na navodnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Pored problema u pritvoru imigranata, bosanski sistem azila ne pruža adekvatan pristup zaštiti.
U 2023. godini, posljednjoj godini za koju su dostupne potpune informacije, u BiH su status izbjeglice dobile samo četiri osobe, a supsidijarnu zaštitu njih 63. Iste godine bilo je 147 zahtjeva za azil.
UNHCR je saopštio da, iako zakon o azilu u zemlji predviđa obradu u roku od šest mjeseci, često je potrebno šest mjeseci samo za prvi intervju i do 344 dana za odluku. Dok čekaju odluku, tražioci azila su u suštini bez prava i mogu legalno tražiti zaposlenje tek devet mjeseci nakon registracije, navode iz HRW-a.
BiH je uglavnom tranzitna zemlja za ljude koji traže sigurnost u EU, a preko 4.000 državljana trećih zemalja vraćeno je u BiH 2023. godine iz država članica EU na osnovu sporazuma o readmisiji, koji olakšavaju povratak pojedinaca u zemlju kroz koju su prošli, napominju iz ove organizacije.
Prema navodima iz HRW-a, tokom 2023. godine, bh. vlasti su prebacile 298 osoba na osnovu sporazuma o readmisiji, većinu u Srbiju. Međunarodna organizacija za migracije pomogla je u dobrovoljnom povratku 96 osoba u njihovu zemlju porijekla, a vlasti su pomogle u dobrovoljnom povratku 381 osobe, od kojih su svi osim 20 bili turski državljani.
U 2023. godini, bh. vlasti su izdale 683 odluke o pritvoru i 79 odluka o deportaciji. Zbog nejasnih formulacija u godišnjem izvještaju o migracijama za 2023. godinu Ministarstva sigurnosti, nije jasno koliko je tih odluka o pritvoru i deportaciji zapravo provedeno.
Nedostatak pristupa zaštiti i rizici produženog pritvora uz neadekvatne mjere zaštite navode mnoge državljane trećih zemalja koji su vraćeni u BiH putem sporazuma o readmisiji s EU da pokušaju drugi put ući u EU, uglavnom preko Hrvatske.
"Umjesto da Balkan tretiraju kao skladište za migrante, EU i Velika Britanija mogle bi igrati važnu ulogu u podršci razvoju funkcionalnih sistema azila i boljih okvira za zaštitu prava migranata", saopštila je organizacija Human Rights Watch.
