Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik u petak je dobrovoljno došao u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji branioca, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Napad na ustavni poredak, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Dodik je već par mjeseci izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici u zemlji raspisanoj zbog nemogućnosti saslušanja u ovoj istrazi.
Istog dana, postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH, Dodik je izveden pred Sud Bosne i Hercegovine, te je održano ročište na kojem je Sud BiH donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i ukinut mu je pritvor, s obzirom da je utvrđeno da više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen.
Također mu je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Izrečene mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za istim postoji potreba ili do drugačije odluke Suda, saopšteno je.
Kontrola opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane vršit će se po isteku svaka dva mjeseca.
"Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz određenih mjera zabrane", zaključeno je u zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH.
Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS.
Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tada saopštilo da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".
U martu ove godine ova pravosudna institucija je izdala sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića.
U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS kojim vlasti u RS planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
