Uprkos sudskim presudama, poništenom mandatu predsjednika Republike Srpske (RS) i raspisanim prijevremenim izborima, Milorad Dodik i dalje faktički obavlja funkciju predsjednika ovog bh. entiteta.
Redovno dolazi na posao, ne priznaje presudu kojom mu je naloženo povlačenje, dok je jednogodišnju zatvorsku kaznu izbjegao koristeći zakonsku mogućnost otkupa, najavljuje neustavne referendume i opstrukciju izbornog procesa, te daje mandat za sastav nove entitetske vlade, iako zvanično više nije predsjednik.
Na taj način nastavlja se neprekidna vladavina njega i njegove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koja traje gotovo 20 godina, kada je ponovo preuzeo premijersku funkciju, nakon prvog mandata od 1998. do 2001.
Ovaj period obilježili su porast korupcije, marginalizacija opozicije, obračuni s neistomišljenicima, te konstantni politički sukobi s institucijama države i međunarodnom zajednicom.
Bio ili ne na vodećim pozicijama u BiH, Dodik je od Zapada dobrim dijelom izolovan. Saveznika trenutno pronalazi u Rusiji, koja je izložena sankcijama Brisela, čime dodatno otežava evrointegracije BiH koja je od 2022. godine kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
RS je jedan od dva bh. entiteta, koji su nastali nakon što je potpisan Dejtonski sporazum, a kojim je okončan troipogodišnji rat u BiH, 1995. godine.
Posljednji precizni podaci o etničkom sastavu države su prikupljeni 2013. godine kada je sačinjen popis stanovništva.
Prema njemu, u BiH živi 3,5 miliona ljudi, od čega 50 odsto Bošnjaka, 31 odsto Srba, 15 odsto Hrvata, te 4 odsto Ostalih.
Isti popis navodi da je u RS više od 80 odsto Srba, a u FBiH više od 70 odsto Bošnjaka.
Zbog političkih neslaganja, popis nije moguće provesti već 12 godina.
Ipak, procjene statističara navode da je od 1991. godine do danas BiH izgubila više od milion stanovnika, što predstavlja jednu četvrtinu.
U ratu u BiH devedesetih godina, život je izgubilo oko 100.000 ljudi.
Godine neprekinute vlasti
Milorad Dodik je 2006. godine preuzeo funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, čime je započeo gotovo neprekidnu političku dominaciju na najvišim pozicijama, kako u ovom entitetu, tako i na državnom nivou.
Od 2010. do 2018. obavljao je dužnost predsjednika RS, a nakon isteka mandata, zbog zakonskog ograničenja, kandidovao se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Na tim izborima je pobijedio, kao i 2022. godine.
Paralelno s njegovim političkim usponom, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bio je gotovo stalno na vlasti, i na entitetskom i na državnom nivou, s izuzetkom perioda od 2014. do 2018, kada su u Savjetu ministara BiH bile stranke današnje opozicije u RS.
Na lokalnom nivou, SNSD je iz opozicije prerastao u dominantnu partiju, koja trenutno ima gradonačelnike ili načelnike u skoro 50 lokalnih samouprava u RS (od ukupno 64), ali ne u dvije najveće, Banjaluci i najrazvijenojoj opštini istoka BiH, Bijeljini.
Velizar Antić, politički analitičar, podsjeća da je Dodik svojevremeno davao izjave koje su se "graničile sa neprijateljskim prema istoku RS".
"Vidimo da se njegova politika i nastavila tokom njegove vladavine, da je istok u katastrofalnom stanju, da je mnogo manje ulaganja išlo prema istoku u odnosu na zapadni dio", kazao je Antić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Antić smatra da se to dogodilo zato što u Banjaluci i Bijeljini, najvećim gradovima u RS, gdje SNSD nije na vlasti, je stanovništvo ekonomski nezavisnije, pa samim tim i spremnije da postavlja zahtjeve.
"Ukoliko možete da dođete do posla mimo javnih preduzeća, mimo ministarstava, mimo gradskih uprava, ukoliko možete u privatnom sektoru da ostvarite veće zarade, vi onda ne zavisite od vlasti", rekao je Antić.
Vlast jednog čovjeka u RS
Razloge za Dodikovu dugu vladavinu Antić vidi, između ostalog, u centralizovanom sistemu u RS, za razliku od FBiH, gdje postoji mogućnost da se na nivou deset kantona "nađu političari koje će narod prepoznati".
"U RS je sve mnogo više vezano za Vladu, sve je usmjereno ka centru i ka jednom čovjeku ili nekoliko njih. Ukrali su nam na neki način sve nezavisne institucije, oni kontrolišu i javna preduzeća, ministarstva, lokalne samouprave, odakle crpe veliku finansijsku moć", dodaje Antić.
Ističe i – medijski pritisak.
"Gdje je RTRS (Radio Televizija Republike Srpske) kao najznačajnija, najveća medijska kuća, u apsolutnoj kontroli SNSD-a. To je u suštini javni servis SNSD-a, a ne javni servis građana", ocijenio je Antić.
Pitali smo u Banjaluci i Istočnom Sarajevu o Dodikovoj budućnosti
Pojedini građani Banjaluke i Istočnog Sarajeva, sa kojima je razgovarao RSE, smatraju da nakon presude i zabrane obavljanja funkcija Dodik treba da se povuče iz politike, dok drugi očekuju da će se Dodik boriti "do kraja".
"Malo je on (Dodik) čudan, ali ako misli Republici Srpskoj dobro, i narodu, trebao bi odstupiti, morao bi odstupiti", smatra Gojko iz Banjaluke.
Njegova sugrađanka Vinka kaže da će se Dodik "boriti".
"On će se boriti do zadnjeg, pa vidjećemo ko će nadjačati", rekla je Vinka.
Banjalučanin koji se nije predstavio je stava da bi Dodik jednostavno trebalo da "ignoriše" presudu.
Nemanja iz Istočnog Sarajeva bezuslovno podržava Dodika.
"Šta god on uradi, ja sam za njega", poručuje Nemanja.
Ipak, Mladen iz istog grada je oprezniji.
"Nadam se ja da to neće narušiti mir. Da će se tu koristiti isključivo politička sredstva", stav je Mladena.
Da li se Dodik mijenjao?
Dodik je ranije bio konstantan zagovornik evropskog puta, pomirenja i prihvatanja odgovornosti za rat u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici, ali postepeno je preokrenuo svoje političke pozicije.
Još prije dolaska na vlast 2006. godine, Dodik je shvatio da mora da mijenja svoj pristup da bi dugoročno ostao na vlasti, smatra banjalučki novinar Vladimir Šušak.
"Preuzeo je potpuno agendu Srpske demokratske stranke (partija čiji je prvi lider bio ratni predsjednik RS, danas osuđenik za ratne zločine Radovan Karadžić, prim. aut.) sa nacionalizmom, bez obzira što je i sam naziv njegove stranke 'socijaldemokratska'", rekao je Šušak za RSE.
Tako je nastavio u naredne dvije decenije, kaže Šušak, te je sjedio na "klackalici između popuštanja i podizanja tenzija", u zavisnosti od toga koje ustupke je dobijao od političkih partnera u Federaciji BiH, ili međunarodne zajednice.
Dodaje i da je paralelno s ovim procesom vođen obračun s neistomišljenicima, kroz donošenje zakona poput onog o "stranim agentima", kao i izmjena kojima se kleveta ponovo kriminalizuje, uprkos oštrim kritikama Brisela i Vašingtona.
Takođe, posljednjih godina je zaoštrio retoriku prema medijima, te je neke od njih prozivao na javnim skupovima, dok je pojedincima zabranjen ulazak u Palatu Republike, gdje se nalazi predsjednička kancelarija.
"On je sve više stezao obruč oko neistomišljenika i onih koji su ga kritikovali, i opravdano ukazivali da je zapravo njegov cilj bogaćenje i opstanak na vlasti", uvjeren je Šušak.
Dodaje i da su Dodikovi prisni odnosi sa Rusijom i Mađarskom pitanje ličnog interesa, jer BiH "odavno teži evropskim integracijama".
"Bilo kakva povezanost sa demokratskim vlastima ne odgovara jednom autoritarnom režimu, dakle taj režim će se više vezati za druge autoritarne režime, poput Rusije", zaključio je Šušak.
Društvo 'okovano korupcijom'
Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) organizacije Transparency International, BiH je izjednačena sa Bjelorusijom, a od nje je u Evropi jedino gora Rusija.
Srđan Traljić iz Transparency International BiH, kaže za RSE da u RS nema ko "efektivno da kontroliše vlast", te da su u ovom entitetu "ventili za ekspanziju i nekažnjavanje korupcije odvrnuti skoro do samog kraja".
"U zemljama koje imaju autoritarne tendencije, gdje se vlast ne može promijeniti na izborima, gdje su mediji pod kontrolom vlasti, gdje se suzbijaju kritički glasovi, opozicija i civilno društvo, gdje su institucije i pravosuđe zarobljeni i pod kontrolom jednog čovjeka, partije ili jedne strukture ljudi, imate sve uslove za ekspanziju korupcije", kazao je Traljić.
On ističe da su svi korektivni faktori u RS ograničeni.
"Sva relevantna međunarodna i domaća istraživanja govore da je pravosuđe pod političkom kontrolom i da nije sposobno da suzbija visoku korupciju, to govore i porazni podaci o radu pravosuđa", upozorio je Traljić.
Dodaje da se u RS godinama suzbija rad kritičnih medija, opozicije, i civilnog društva uopšte.
"Suzbijani su brutalno i protesti građana koji su se dešavali 2018. godine, a sve su prisutnije i optužbe za izborne prevare, odnosno da građani ne mogu promijeniti vlast na izborima", rekao je on.
Istovremeno, za navode o visokoj korupciji niko ne odgovara.
"Ne govorim samo o ovih par stotina miliona o kojima javnost bruji posljednjih dana kroz aferu 'Vijadukt' gdje plaćamo 120 miliona eura firmi koja nije napravila ništa, aferu 'Comsar' gdje plaćamo 240 miliona eura firmi koja, takođe, nije napravila ništa i od koje kupujemo javni resurs koji smo dali pod koncesiju", podsjeća Traljić.
Afera "Viaduct" okončana je isplatom 57 miliona evra odštete istoimenoj slovenačkoj firmi, nakon odluke visokog predstavnika. Arbitražni sud u Vašingtonu ranije je zaključio da je Vlada RS 2013. nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu.
Istovremeno, privode se kraju pregovori o otkupu firme "Comsar Energy RS" od ruskog biznismena Rašida Sardarova, kojem je Vlada RS već isplatila najmanje 30 miliona eura zbog propalog koncesionog ugovora o eksploataciji uglja.
Zašto je opozicija slaba?
Opozicija u Republici Srpskoj uspjela je samo jednom, od 2006. godine, preuzeti vlast na državnom nivou, 2014. kada je Savez za promjene ušao u Savjet ministara, a PDP-ov (Partija demokratskog progresa) Mladen Ivanić postao član Predsjedništva BiH.
Nakon toga, njihove najznačajnije pobjede desile su se na lokalnim izborima 2020. godine kada je PDP-ov Draško Stanivuković izabran za gradonačelnika Banjaluke, čime je prekinuta dugogodišnja dominacija SNSD-a u tom gradu, dok je Ljubiša Petrović iz SDS-a postao gradonačelnik Bijeljine.
Obojica su svoj mandat potvrdili i na sljedećim izborima.
Trenutno, opozicija ima načelnike i gradonačelnike u 15 opština u RS, 26 od 83 poslanika u Narodnoj skupštini RS, te pet od 42 poslanika u državnom Parlamentu.
Nebojša Vukanović, lider Pokreta za pravdu i red i poslanik u entitetskom Parlamentu, kaže za RSE da je teško ostati iskreni opozicionar ili disident u RS.
Vukanoviću je dva puta u posljednjih šest mjeseci zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju. Ni u jednom slučaju nisu otkriveni počinioci.
"Takav je pritisak, jednostavno, ne znam šta drugo očekivati sada, osim da krenu sa fizičkim likvidacijama, to je jedino što se može očekivati. Mediji, javni, ne postoje, svi su pod kontrolom vlasti, vlast kontroliše pravosuđe, kontroliše izborne komisije, kontroliše svaku poru društva", kazao je Vukanović.
On ističe da je u RS "totalitarni sistem" u kojem nema ni "minimum uslova" za fer političku borbu.
"Sa druge strane, većina građana je na neki način postala dio klijentelističke mreže, ili su dobili neki pripravnički, ili posao, ili neku sitnu uslugu, ili novac za sebe ... Imaju toliko moći i para da mogu potkupiti zemlje Evropske unije, ne da potkupe građane RS i BiH", kaže Vukanović.
Više od dva mjeseca prije prijevremenih izbora za predsjednika RS, opozicija je razjedinjena ne samo po pitanju zajedničkog kandidata – nego i samog izlaska na izbore.
Vukanovićev pokret planira izlazak na izbore, SDS trenutno nema predsjednika, a ni definitivnu odluku o izlasku na izbore, dok je PDP početkom avgusta zauzeo stav da ne treba učestvovati.
Na optužbe da razjedinjenost opozicije samo pomaže vlastima, Vukanović odgovara da "režim potkupljuje sve", i podsjeća na poslanika Darka Banjca, predsjednika Parlamenta RS Nenada Stevandića, i Dodikovog savjetnika Ognjena Tadića, koji su nekada bili opozicionari.
Analitičar Velizar Antić daje fudbalsku analogiju – opozicija u RS u startu od SNSD-a gubi sa 3-0, i kreće od drugog poluvremena.
"Šansa opoziciji jeste da stalno i mnogo više radi na terenu, što oni ne rade u stvari, oni su postali salonske partije, daju samo saopštenja i jako malo idu po terenu", istakao je Antić, mada i napominje da u poslednje vreme opozicija donekle mijenja svoj pristup.
Kako su se stranci odnosili prema Dodiku?
Milorad Dodik je od "daška svježeg vjetra na Balkanu", kako ga je prije skoro 30 godina prozvala tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), prešao put do osobe koja je dva puta završila na crnoj listi američkog Ministarstva finansija.
Ubrzo nakon što je po drugi put došao na vlast u RS, 2006. godine, Dodik je počeo da otkazuje poslušnost onima sa kojima je ranije vrlo blisko sarađivao.
EU je konstantno gledala u Dodika kao relevantnog partnera. I on je govorio da je EU njegov i cilj rukovodstva u Banjaluci, ali se situacija sa godinama komplikovala. Od zagovornika evropskog puta BiH postao je jedna od najvećih opstrukcija.
Prvi put na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD završio je 2017. godine, zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Početkom 2022. ponovo je stavljen na tu listu, takođe zbog opstrukcije Dejtona, ali i "koruptivnih aktivnosti".
Britanci su se pridružili sankcijama u aprilu 2022. zbog "pokušaja da naruši legitimitet i funkcionalnost" BiH. Tokom 2025. su mu ulazak u zemlju zabranile Njemačka, Austrija i Slovenija.
Uprkos planovima, EU nije mogla da mu nametne sankcije, jer je Mađarska bila protiv.
Viktor Orban, mađarski premijer, posljednjih godina gaji sve bliže odnose sa Dodikom, zbog čega su Dodiku blokirane sankcije i u Evropskom parlamentu.
Orban ne priznaje presudu Dodiku, ni činjenicu da mu je oduzet predsjednički mandat.
Na spoljnom planu, sem susjednih zemalja, Dodiku je politički najznačajniji partner i dalje Rusija.
Dodik je redovan posjetilac Kremlja, a posjete su postale sve učestalije nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Rusija ne priznaje autoritet visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Smatraju da ovu kancelariju treba ukinuti. Ovu politiku slijede Dodik i rukovodstvo RS.
Odnosi sa Beogradom i Zagrebom
Tri dana nakon što mu je odlukom Suda BiH prestao mandat predsjednika RS, Dodik je u Beogradu prisustvovao jednoj košarkaškoj utakmici. Dok je ulazio u "Beogradsku arenu" hiljade navijača ga je izviždalo.
Srbiju mjesecima potresaju anti-vladini protesti, čiji je jedan od prepoznatljivih pozdrava "Pumpaj". Skandiranjem te riječi Dodik je dočekan u košarkaškoj areni.
Dodik je često u Srbiji i redovno dolazi na zajedničko obilježavanje značajnih datuma.
Sa druge strane, Vučić, uglavnom, u RS šalje svoje ministre i druge izaslanike. Posljednji put je boravio u Banjaluci 26. februara 2025, isti dan kada je Sud BiH prvostepeno osudio Dodika.
Velizar Antić tvrdi – ni Dodik ni Vučić ne gaje simpatije jedan prema drugom, te se radi o "braku iz interesa".
"Sasvim sigurno Aleksandar Vučić nije zaboravio Miloradu Dodiku svu njegovu istoriju i podršku Borisu Tadiću (bivši predsjednik Srbije), i riječi da je 'Aleksandar Vučić politički pobačaj'", rekao je Antić.
Dobar dio svog međunarodnog rejtinga, trenutno uzdrmanog usljed otpora koji se ogleda u protestima protiv korupcije, Vučić je izgradio predstavljajući se kao faktor koji može uticati i na spuštanje tenzija u BiH.
Ipak, Antić smatra da Vučić, čak, i kada bi to želio, ne može otvoreno da se suprotstavi Dodiku, jer u Srbiji živi oko milion ljudi koji su izbjegli iz BiH tokom devedesetih ili porijeklom potiču iz BiH, a upravo su oni njegovi glasači, koji, uglavnom, imaju blagonaklon odnos prema Dodiku.
Sa druge strane, u EU članici Hrvatskoj koja od svih država bivše Jugoslavije dijeli najdužu graničnu liniju sa BiH, takođe su obazrivi u odnosu prema RS.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ranije je izjavljivao da je Milorad Dodik hrvatski partner u BiH.
Istovremeno, premijer Andrej Plenković vodi politiku prema BiH koja je u velikoj mjeri usklađena s pristupom Dragana Čovića, lidera vodeće partije Hrvata u BiH, i dugogodišnjeg političkog saveznika Dodika.
Ipak, Plenković je nakon potvrđene presude Dodiku izjavio da se sudske odluke moraju poštovati.
Antić zaključuje da su se "tako kockice posložile unutar BiH".
"Interes Hrvata u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku je mnogo veći da imaju mnogo bolji odnos sa Srbima, a to je Milorad Dodik - koji je najjača figura u RS - i iz tog interesa moraju da imaju dobre odnose sa Dodikom", rekao je Antić.
Hrvatski premijer je posljednji put posjetio Banjaluku prošlog decembra, prilikom otvaranja muzeja u trapističkom samostanu "Marija Zvijezda", te se tada sastao sa Dodikom.