Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, bivšeg premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića, koji su bili osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 4. novembra.
Kao razlog obustave istrage, kako je rečeno za RSE, se navodi da "nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo".
Predmet je formiran početkom godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države.
Istraga je mjesecima bila u fokusu javnosti, a kulminirala je u martu ove godine kada je Sud BiH, zbog njihovog neodazivanja na pozive za saslušanje, odredio pritvor i raspisao centralnu potjernicu.
Potjernica je važila od 17. marta, a sve policijske agencije u BiH imale su nalog da ih privedu.
Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "Napad na ustavni poredak".
Sud BiH je na tom ročištu donio rješenje o ukidanju pritvora, uz mjeru obaveznog povremenog javljanja nadležnom policijskom organu, čime mu je ponovo omogućeno da legalno putuje van zemlje, odnosno nije bilo prijetnje da bi mogao da bude uhapšen pri prelasku granice.
Za krivično djelo napada na ustavni poredak Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora do pet godina i zabranu obavljanja javnih funkcija.
U međuvremenu je Dodiku 18. avgusta zvanično oduzet mandat na mjestu predsjednika RS, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih političkih funkcija. Radovan Višković je istog dana podnio ostavku na mjesto premijera RS.
Nenad Stevandić i dalje obavlja funkciju predsjednika entitetskog parlamenta.
Inače, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) 29. oktobra uklonila je sa liste sankcija Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović.
Sa liste su uklonjeni i ranije sankcionisani članovi Dodikove porodice, njihove firme i bliski saradnici.
OFAC je sankcionisala Dodika već dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja, odnosno zbog podrivanja države BiH.
State Department je, u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima ukidanja sankcija Dodiku, naveo da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebale "poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine".
"Konstruktivne akcije koje su provedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini RS-a trebale bi poboljšati stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućiti partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitu", navodi se u odgovoru State Departmenta koji je u srijedu upućen RSE.
Pored Dodika sa liste sankcija je skinuto 48 fizičkih i pravnih lica, a koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan.
U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici.
Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS-a, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS-a, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS-a, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS-a.
