Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Pobjednici jučerašnjih lokalnih izbora u BiH su Savez nezavisnih socijaldemokrata i Stranka demokratske akcije, potvrđeno je danas iz Centralne izborne komisije. Uz rezultate izbora građani se pitaju da li su činom glasanja uticali na izmjene u odnosu političkih snaga u BiH u poređenju na postojeće stanje i koliko su rezultati lokalnih neka vrsta uvertire za parlamentarne izbore.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić je nakon glasanja istakao kako se provođenjem demokratskih izbora promoviše zemlja, a demokratija afirmiše, te dodao da građani ne trebaju glasati za obećanja već za one koji imaju rezultate kojima bi mogli potkrijepiti svoj rad.
U povodu lokalnih izbora u BiH Centralna izborna komisija u petak je pozvala birače da izlaskom ispune svoju građansku i ljudsku dužnost. Na ovogodišnjim lokalnim izborima glasaće oko tri miliona birača, na skoro pet hiljada glasačkih mjesta otvorenih jutros u sedam sati.
Još 1999. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH, Karlos Vestendorp, nakon provedenog javnog konkursa, proglasio je kompoziciju “Intermeco” Dušana Šestića za državnu himnu BiH. Od tada do danas ova svečana pjesma nije dobila prateći tekst.
Tolerisanjem ugrožavanja ljudskih prava, na način na koji su to preksinoć u Sarajevu iskusili učesnici i posjetioci Prvog Queer Festivala, vlasti BiH i njenog glavnog grada još su jednom ozbiljno dovele u pitanje iskrenost svojih proklamacija o odanosti evroatlantskim integracijama i njihovim vrijednostima. Nesnošljivost prema drugačijem u ovom se slučaju ponovo potvrdila kao sve snažnija društvena konstanta koja priču o multikulturnom i tolerantnom Sarajevu svodi na isprazne fraze.
Nakon što je Vlada Republike Srpske prije desetak dana donijela odluku da Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i Tužilaštvu BiH ne dostavi traženu dokumentaciju o poslovanju firmi "Integral inženjering" iz Laktaša i kćerke firme "Integra inženjering" iz Banjaluke kao i pojedinih ministarstava, uslijedile su oštre reakcije iz Ureda Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
U BiH se digla prašina oko prisluškivanja telefonskih razgovora. Sada se to modernije kaže - presretanje. No, bez obzira na naziv sa kojim se u zadnje vrijeme barata, mogu li to teleoperateri zloupotrijebiti i tako nanjeti štetu građanima i državi?
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH uz pripadnike Agencije za identifikacione dokumente i razmjenu podataka, uhapsili i visokopozicionirane pripadnike MUP-a Republike Srpske koji se sumnjiče da su bh. dokumente nezakonito izdavali uglavnom kriminalcima.
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da spor, koji je juče pokrenuo predsjedvajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pred Ustavnim sudom BiH protiv RS zbog vanjskopolitičkih aktivnosti vlasti RS, nije ustavno, već političko pitanje, te da je pokrenut sa željom da Ured visokog predstavnika (OHR) ostane trajno u BiH, dok bošnjački politički krugovi ne provedu svoje ciljeve.
Poseta Beogradu glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca protekla je u očekivanjima da bi nakon njegove preporuke EU mogla da odobri primenu Privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom. Bramerc se u obraćanju javnosti o tome nije izjasnio, ali je zatražio da se optuženi Ratko Mladić i Goran Hadžić što pre nađu u Hagu. I ova Bramercova poseta Srbiji u BiH je praćena sa zanimanjem.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo predsjednicima Parlamenta i Vlade Švedske, Peru Vesterbergu i Fredriku Rajnfeldu , povodom mogućnosti prijevremenog puštanja na slobodu haške osuđenice Biljane Plavšić, u kojem ističe da bi bilo kakav akt milosrđa prema B.Plavšić bio velika greška i uvreda za žrtve i porodice žrtava zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovala i za koji je osuđena.
U američkoj ambasadi u Sarajevu u utorak se očekuje sastanak lidera vodećih političkih partija u BiH sa novim zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu Stjuartom Džonsom (Stuart Jones). Najava da bi se moglo razgovarati o ustavnim promjenama već je izazvala različite komentare.
Iako zvanično predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, raspisane za 5. oktobar, još nije počela, brojne poruke partijskih lidera potvrđuju pretpostavku da će se politička koplja uglavnom lomiti oko sadašnje dvoentitetske Bosne i Hercegovine ili troentitetske “u budućnosti“. Šta je za BiH bolje i šta bi joj moglo skratiti put u evropske integracije - regionalizacija ili treći entitet, tema je koja ponovo zaokuplja političku javnost.
Tokom opsade Sarajeva, duge 1300 dana - najduže u istoriji modernog ratovanja, ubijeno je preko 11.000 građana, od čega 1.600 djece. Politički inspirator opsade grada, Radovan Karadžić, - u drugom pojavljivanju pred sudskim vijećem Haškog tribunala, odbio se izjasniti o optužnici za zločine i, između ostalog, i za ubijanje građana Sarajeva.
Na današnji dan (28. avgusta) 1995. godine sa položaja srpske vojske iz pravca Trebevića ispaljena je minobacačka granata među građane koji su stajali ispred ulaza u Tržnicu Markale u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom ubijeno je 43 ljudi, a preko 80 je ranjeno - samo zato što su pokušali da nabave nešto od namirnica za preživljavanje u opkoljenom Sarajevu.
Doktor Ognjen Šimić se nalazi u Sarajevu i već se obratio poznatom advokatu Nikici Gržiću da ga zastupa u pravnim predmetima na teritoriji Bosne i Hercegovine. Gržić je, također, izjavio kako očekuje da će Hrvatska vlastima Bosne i Hercegovine uputiti nalog za njegovo izručenje, ali da je Šimić državljanin Bosne i Hercegovine i stoga ne može biti izručen drugoj zemlji.
Posljednji sastanak lidera šest najjačih političkih partija u BiH s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Miroslavom Lajčakom pokazao je ponovo nemoć dogovora i nespremnost za kompromis.
Jedna od posljedica rata u Bosni i Hercegovini vidljiva je danas u većini gradova. To je njihova drastično izmijenjena etnička slika. Tako da su danas mnoge sredine koje su se do 1992. ponosile skladnim životom višenacionalnih zajednica pretvorene u jednonacionalne, s niskim pragom tolerancije za pripadnike drugih naroda. Nakon Sarajeva, o tome govorimo na primjeru Banje Luke.
Ovih dana se u BiH, ali i regiji, vodi polemika o tome koliko je Sarajevo grad otvoren za stanovnike svih nacija, prije svega za Srbe i Hrvate, a koliko je prevashodno bošnjački grad. Jasno je da se etnička mapa ne samo Sarajeva nego i Banje Luke, Mostara, Tuzle i drugih bh. gradova promijenila, ali umjesno je pitanje: koliko se brige i pažnje posvećuje onima koji su ostali u manjini, ali i odlučili da žive u glavnom gradu BiH?
Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.
Učitajte više sadržaja...
