Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.
Sarajevo bi krajem septembra konačno moglo dobiti spomenik ubijenoj djeci Sarajeva od 1992. do 1995. godine. U udruženju roditelja su zadovoljni što će konačno oni - koji nisu uspjeli odrasti, dobiti dostojno obilježje, i to nakon brojnih polemika oko naziva, pa i idejnog rješenja spomenika.
Izvinjenja za zločine postala su trend, praćen zahtjevima da ovaj čin prati "reciprocitet". Najnoviji stiže iz Beograda i to od predsjednika Borisa Tadića u kome traži izvinjenje Hrvatske za zločine nad Srbima. Što se tiče BIH, bilo je više prilika za riječi izvinjenja zbog zločina koji su se dogodili u toj zemlji od 1992. – 1995. godine.
Iako je Radovan Karadžić uhapšen i izručen Haškom tribunalu, vjerovatnoća da će žrtvama silovanja u logoru Omarska kod Prijedora biti isplaćena odšteta od 745 miliona dolara je mala. Naime, isplatu ove sume za 10 silovanih žena i dvije nevladine organizacije je 2000. godine, prema presudi, naložio Okružni sud u Njujorku.
Prema optužnici Haškog tribunala Radovan Karadžić je u periodu od sredine 1991. do novembra 1995. godine planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao kampanju granatiranja i pucanja iz snajpera na civilna područja Sarajeva, a marta 1995. kao vrhovni komandant uputio snage bosanskih Srba da stvore neizdrživu situaciju među stanovnicima Srebrenice.
Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, u autorskom tekstu na kraju svog kraćeg boravka u BiH, a koji je, između ostalog, objavljen u britanskom „Observeru“, tvrdi kako je nakon hapšenja Radovana Karadžića, „izvjesnija“ podjela BiH nego ikada ranije.
Uredbom o zaštiti dijelova imovine preduzeća osnovanih na teritoriji bivših jugoslovenskih republika, Vlada Srbije počela je postupak nacionalizacije imovine bivših na njezinu tlu. Ovim činom koji je prije mjesec dana donijela tehnička vlada Vojislava Koštunice prekinut je proces povrata imovine firmama iz BiH.
Hapšenje Radovana Karadžića izazvalo je nove potrese na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Dok bošnjački zvaničnici poručuju da se, uz suđenje ratnom zočincu, mora “suditi” i entitetu, kao ratnoj tekovini, tome su se odlučno usprotivili predstavnici Republike Srpske.
U glavnom gradu BiH, koji su srpske snage držale u opsadi tokom četiri ratne godine, sa oduševljenjem je dočekana vijest o hapšenju optuženog za ratne zločine i jednog od trojice preostalih haških bjegunaca Radovana Karadžića. U Banjaluci uglavnom ravnodušnost.
U BiH se odnosi sa Hrvatskom ocjenjuju kao najlošiji od uspostave samostalnih država jer brojna pitanja, između ostalog i ratifikacija Ugovora o dvojnom državljanstvu, se ne rješavaju. Na to su ukazali predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Željko Komšić, tokom susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem proteklog vikenda. U kojim oblastima i zbog čega su međudržavni odnosi zapali u krizu?
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović demantovao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da Republike Srpska vrši pripreme za otvaranje vlastitih ambasada. Radmanović je, također, govorio o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu, o mogućim promjenama Ustava, te o odnosima sa susjedima.
Iz RS ovih dana ponavlja se zahtjev za preispitivanjem funkcionisanja tzv. zajedničkih institucija, formiranih na nivou države, na koje su prešle nekadašnje entitetske nadležnosti. "RS je prenijela više od 50 nadležnosti na BiH, koje ne postoje kao zajedničke nadležnosti ili institucije BiH, nego je Aneksom 4. Dejtonskog sporazuma rečeno da ih obavljaju entiteti, a neke čak i kantoni", izjavio je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Pred lokalne izbore u BiH, koji će biti održani u oktobru mjesecu ove godine, političke partije su pretežno ispunile zakonsku kvotu od „35 posto žena na izbornim listama“. Međutim, žene - kandidati smatraju da će malo njih otići dalje od kandidature, a pogotovo da će biti izabrane na mjesta načelnika opština ili gradonačelnika.
Posljednje komemoracije u BiH, žrtvama genocida u Srebrenici i Srbima stradalim u Podrinju, potvrdile su tužnu istinu: u BiH se dužna pošta - prije svega civilima stradalim od 1992. do 1995. godine, odaje isključivo kao Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.
Izjava poslanika u Evropskom parlamentu Doris Pak - da bi u raspravama o ustavnim promjenama u BiH, koje će uslijediti nakon lokalnih izbora 5.oktobra, bosanskohercegovački političari trebali razmotriti čak i mogućnost ukidanja deset kantona u Federaciji BiH - izazvala je oprečne reakcije.
Federacija Bosne i Hercegovine pred finansijskim je krahom. Zbog svega je policija navodno saslušala i ministra finansija ovog bosanskohercegovačkog entiteta Vjekoslav Bevandu. Ko je trebao odgovarati zbog finansijske propasti i zbog čega je došlo do ovakve situacije?
Učesnici međunarodne poslovne konferencije u Sarajevu koja je okupila menadžere iz regiona i BiH izrazili su nezadovoljstvo činjenicom da se, kada su u pitanju evropske integracije, najviše pažnje posvećuje političkim reformama, dok su poslovne reforme u drugom planu. Od 1. jula BiH primjenjuje propise EU, tako da i domaći privrednici moraju prihvatiti novu realnost i ponašati se u skladu s njom.
Dva bosanskohercegovačka entiteta u ovom trenutku su toliko udaljeni jedan od drugog da u mnogo čemu podsjećaju na dvije države koje nisu u najboljim odnosima.
Šesnaest demobilisanih boraca već sedam dana boravi u šatorskom naselju pred zgradom Vlade Federacije. Traže uplatu od tri zaostale naknade u iznosu od 165 konvertibilnih maraka, na šta po zakonu imaju pravo. Oni su tek jedni u nizu koji ovaj metod koriste da bi skrenuli pažnju na svoje probleme.
Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Direkcija za evropske integracije BiH predstavila je danas ovaj dokument. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić pozvao je institucije i pojedince da ne usporavaju evropski put zemlje.
Učitajte više sadržaja...
