Zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je u ponedjeljak, 28. jula odluku kojom je iz sredstava dobiti Centralne banke BiH osigurano 112,5 miliona maraka (oko 57,5 miliona evra) za uvođenje novih izbornih tehnologija za opšte izbore 2026. godine.
Sredstva će biti doznačena Centralnoj izbornoj komisiji BiH u skladu sa odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta od 17. jula.
Kako je Hasanović objavio na svom Facebook profilu, sredstva će biti korištena za biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju logističke infrastrukture.
"Ovo je ključna reforma koja jača integritet izbora, a današnjom odlukom BiH potvrđuje da je spremna štititi demokratska prava građana – uprkos političkim opstrukcijama. Radi se o investiciji koja će omogućiti poštenije, brže i sigurnije izbore 2026. godine, kakve ova zemlja zaslužuje", naveo je Hasanović.
Ranije nametnutom odlukom iz jula 2024. godine, Schmidt je izmijenio Izborni zakon BiH čime je pokrenuto uvođenje skenera biometrijskih podataka birača i skenera glasačkih listića te ostale potrebne opreme. Pilot projekt je proveden na lokalnim izborima iste godine.
Budući da u nacrtu budžeta za 2025. godinu, koji još uvijek nije usvojen, nisu bila predviđena ta sredstva, Schmidt je odlučio da se ona osiguraju iz dobiti Centralne banke BiH.
Hasanović je u ponedjeljak potpisao i nalog da se, takođe u skladu sa odlukom visokog predstavnika, na račun bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine isplati 120 miliona maraka (oko 60 miliona evra) iz dobiti od putarina na gorivo.
Schmidt je, koristeći Bonske ovlasti, prema kojima može intervenisati u domaće zakonodavstvo, nametnuo izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija, te omogućio isplatu za uvođenje naprednih izbornih tehnologija, ali i isplatu duga od oko 120 miliona maraka (oko 60 miliona evra) slovenačkoj kompaniji Viaduct.
U istoj odluci Schmidta se navodi i da ukoliko ministar finansija BiH odbije da potpiše isplatu, to je dužan da učini zamjenik ministra.
Radi se o novcu kojeg BiH mora da plati nakon izgubljenog arbitražnog spora, kojim je utvrđeno da je Vlada bh. entiteta Republika Srpska nezakonito raskinula ugovor sa tom slovenačkom kompanijom.
U skladu sa Schmidtovom odlukom, dug će biti isplaćen od prikupljenih putarina i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet RS.
Takođe, naložio je i da se isti iznos novca iz istog izvora prebaci na račun drugog bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je, nakon Schmidtove odluke, otvorila račun i prebacila novac Ministarstvu finansija BiH, namijenjen za isplatu duga slovenačkoj firmi Viaduct.
Novac još nije isplaćen jer ministar finansija BiH Srđan Amidžić odbija potpisati isplatu novca od putarina, koji je Centralna banka BiH prebacila na račun ovog Ministarstva.
Ministar, inače kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, tvrdi da su predstavnici slovenačke firme dostavili broj računa na Kanalskim ostrvima, poreskom raju između Francuske i Engleske.
Uplatu na taj račun smatra nezakonitom, jer Evropska unija klasifikuje Kanalska ostrva kao "poreski raj" i tvrdi da "nema korespondentne banke u EU preko koje bi se mogla izvršiti isplata".
U Schmidtovoj odluci nije naveden rok za isplatu odštete prema Viaductu, već samo rok od sedam dana za raspodjelu sredstava od putarina.
